Premda donosi povećanje ukupnih sredstava za kulturu, rebalans proračuna Republike Slovenije za 2022. godinu predstavlja težak udarac za nezavisnu kulturnu scenu.

U izložbi Stvarno, ali ne i istinito Adela Jušić nastavlja umjetničko istraživanje perioda u kojem su žene od aktera društveno-političkih zbivanja vraćene u privatnu sferu.

Pravo na grad organizira online razgovor s Jacobom Willsom, organizatorom za stambena prava i jednim od pokretača Sindikata londonskih podstanara.

Novi Zakon o elektroničkim medijima i Zakon o autorskom i srodnom pravu predstavljaju prazne intervencije koje ne vode posebnog računa o javnom interesu.

Filmski i diskurzivni program 14. Subversive Festivala odvija se pod krovnom temom Post-COVID demokracija: Etika borbe i poetika solidarnosti.

Radom Take the Money and Run danski umjetnik Jens Haaning otvara potentno polje rasprava o umjetničkom radu i njegovom vrednovanju.

Čitav program studentskog festivala Danka nastat će su samo jednom danu, a uključuje nastanak pet kratkih predstava, privremenu radijsku postaju i Kulturpunktovu radionicu blic-kritike.

Ministarstvo kulture i medija istovremeno je otvorilo 10 javnih savjetovanja o ključnim zakonima za funkcioniranje sustava samo da bi ih uskladilo s nepostojećim Zakonom o euru.

Nova umjetnička platforma Artupunktura prepoznatljivim manifestacijama teži rujan u Zagrebu posvetiti kulturi i umjetnosti.

Izložba Erste Fragmenti 17, veliko finale kreativnosti, otvara se 30. rujna u 19 sati, u zagrebačkoj Laubi – Kući za ljude i umjetnost.

Suočeno sa zahtjevima kampanje Za poštenu plaću, Ministarstvo kulture i medija vratilo je plaće među prihvatljive troškove u sklopu financiranja javnih potreba u kulturi.

Uši za gledanje: Filmovi koji nikad neće biti snimljeni serijal je kojeg čine tri filma namijenjena individualnom slušanju u šetnji.

Serija tekstova nastala je na radionici glazbene kritike u sklopu ljetnog programa Muzičkog biennalea Zagreb.

U suradnji s Organom Vida, Kulturpunkt organizira konferenciju posvećenu kritičarskim, kustoskim i umjetničkim pozicijama koje komentiraju digitalnu transformaciju suvremene kulture.

Prepariranjem klavira na pozornici Kaja Draksler konstantno je iskušavala granice instrumenta i stvarala segmente različitih, pa čak i oprečnih glazbenih tekovina.