Filmska industrija okuplja velik broj radnika s naočigled različitim vještinama i znanjima – a upravo zbog fragmentiranosti radništva, zajednički se problemi teško i rijetko artikuliraju.

U industriji koja uvelike počiva na entuzijazmu, neizvjesnost i nadekvatni uvjeti rada cijena su koju mnogi plaćaju za ostvarivanje ultimativnog sna: raditi na videoigri.

Degradacija kinoprikazivaštva na prostoru bivše Jugoslavije usko je povezana sa zatiranjem kulture kao javnog dobra, stvarnim nasiljem rata i simboličkim nasiljem tržišta i nacionalizma.

O dekolonizaciji muzeja i kritičkom pristupu muzejskim zbirkama razgovarali smo sa Silviom Braicom, ravnateljem Etnografskog muzeja u Splitu.

Nezaustavljiva dominacija trap zvuka proizlazi iz uspješnog stapanja lokalnog i globalnog, a njegovi tempo i atmosfera skrojeni su za svijet definiran jurnjavom i neizvjesnošću.

S multimedijalnim umjetnikom Bojanom Gagićem razgovarali smo o njegovom filmu Topografija razdiobe, ali i širem kontekstu umjetničke i audiovizualne produkcije u Hrvatskoj.

Kroz prezentaciju prešućenih osobnih priča i svjedočanstava izložba In memoriam... govori o marginaliziranim stradanjima Roma u Drugom svjetskom ratu.

S Tihanom Rubić, znanstvenicom i autoricom publikacije Nezaposleni u gradu razgovaramo o etičkim pitanjima koja se javljaju prilikom istraživanja marginaliziranih skupina.

Radovi Katarzyne Perlak i Fette Sans prikazani u sklopu Organa Vida istražuju problematiku intimnih odnosa u vremenu fizičkog distanciranja i sve veće digitalizacije afekata.

Iako namjera nije bila uspostaviti direktnu poveznicu s današnjim kontekstom, Nosorog Olega Sencova otkriva genealogiju nasilja koje je od devedesetih zavladalo Ukrajinom.

Za upravljanje kinom Edison u Karlovcu najvjerojatnije će se primijeniti model po kojem funkcionira Mala scena Hrvatskog doma.

Najživlje i najintrigantnije pojave suvremene plesne scene nastaju upravo kao alternativa krutim tradicionalnim i duboko problematičnim uvjetima rada i umjetničkog promišljanja.

Nova Odluka o davanju na korištenje prostora kulture u vlasništvu Grada Rijeke tzv. riječki model upravljanja objektima kulture stavlja ad acta.

Iako u slučaju najskupljih djela stvarnost može djelovati kao fikcija, tržište umjetninama je uglavnom puno birokratiziranije nego ga obično zamišljamo.

Kolektiv Žene ženama prevladava društvene barijere pružajući emotivnu, socijalnu i ekonomsku podršku svojim članicama koje u Hrvatskoj grade svoj dom i budućnost.