O kuriranju online radova, umjetnoj inteligenciji u kontekstu umjetnosti i ekologije, kao i monetizaciji i održivosti digitalne umjetnosti razgovarali smo s umjetnicom Majom Kalogerom.

Seks-umetnost-komunizam ispituje nasljeđe dvadesetostoljetnih revolucija i podsjeća da to nasljeđe može ostati naše samo ako nastavimo borbu prethodnih generacija.

Izložba The Passage, realizirana u suradnji Selme Banich, Marijane Hameršak i kolektiva Žene ženama, obilježava živote žrtava okrutnog režima na granicama Europske unije.

O dokumentarnom serijalu Borderline, prvom TV omnibusu podržanom u sklopu Potprograma MEDIA Programa Kreativne Europe razgovaramo s Martinom Petrović i Tihom K. Gudac.

Razgovaramo s koautoricama Priručnika za trans- i postnacionalne prakse, inovativnog prototipa koji preosmišljava odnos mobilnosti te umjetnosti i kulture.

U seriji Plemena Europe, čiji je politički podtekst po mnogočemu problematičan, spomenik na Petrovoj gori postaje igralište za sadističku imaginaciju.

Istraživanje o kulturnom kapitalu i vrijednostima mladih u gradovima na obali neprocjenjiv je nalaz neostvarenih potreba, ali i općeg kulturnog ozračja koje iziskuje temeljite promjene.

Selma Selman umjetnica je koja ne progovara samo o nekoj društvenoj zbilji, već govori iz nje, ne samo potičući promjenu već i direktno mijenjajući stvarnost.

Predstava Nevidljivi (ples) gradi se u igri, oslanjajući se na mladenačku energiju i humor plesačica koje se vidno zabavljaju, kao i na nenametljivu ljepotu urbanog pejzaža.

O civilnoj sceni u područjima obrazovanja i kulture u Varaždinu razgovaramo s Ninom Preložnjakom.

O uvođenju Građanskog odgoja i obrazovanja u škole Istarske županije razgovaramo sa Sunčicom Damjanović i Silviom Žufić Dujmović.

O uvođenju Građanskog odgoja i obrazovanja u formalni obrazovni sustav u Osijeku razgovaramo s Ivanom Milas i Nikicom Torbicom.

O uvođenju i izazovima provedbe Građanskog odgoja u Rijeci razgovaramo s Mirelom Pašić i Emom Žufić.

Pionirska knjiga Digitalna umjetnost u Hrvatskoj 1968. – 1984. Darka Fritza vješto povezuje digitalne umjetničke prakse s njihovim tehnološkim i društvenim kontekstom.

Iako iskustvo slijepih i slabovidnih glazbenika pokazuje kako mogu nadići objektivne teškoće s kojima se susreću u svom radu, društvo ih i dalje gura u zatvoreni krug njihova invaliditeta.