Antihumor kakvim obiluje Proces Kafka problematičan je jer onoliko koliko je grub i agresivan u izrazu, toliko je neodlučan i nezainteresiran u suštini i promišljanju.

Od prve scene pa do svake sljedeće priče koju Silvia Marchig pripovijeda, predstava Sol ispunjena je iznimnom privrženosti i posvećenosti plesu.

Sretan Božić, Yiwu prikazuje grad koji ne slavi Božić, no u svojim tvornicama proizvodi osjećaj Božića, u obliku kičastih i većinom nepotrebnih proizvoda, za većinu svijeta.

Iskustva aktera splitske nezavisne kazališne, plesne i suvremene cirkuske scene tijekom pandemije potvrđuju kako je riječ o jednom od najžilavijih, ali i najzapuštenijih umjetničkih polja.

S mladom montažerkom Lucijom Anom Ilijić razgovarali smo o njenom putu u filmske vode, o važnosti otvaranja, ranjivosti i pronalaska vlastite strasti, te o nekim budućim koracima.

Je li pravo na grad i dalje relevantno u promišljanju života nakon pandemije, pitanje je na koje su nastojali odgovoriti aktivisti i aktivistkinje iz različitih krajeva Europe.

Senzibilno i tankoćutno, film Mala djevojčica svojim subjektima pristupa s punom sviješću o ljepoti i snazi njihovih međusobnih odnosa.

S mladim pjesnikom Jakovom Skokom razgovaramo o njegovoj poeziji, pogledima na umjetničko stvaranje i književnost, te važnosti pisanja na dijalektu.

Dokumentarni film Berge Istra opsežno, profesionalno i ljudski pristupa misterioznom nestanku tada najvećeg Uljanikovog broda.

Intervencije Ivana Marušića Klifa i Monike Herceg pridonijele su emotivnom naboju komemoracije Aleksandri Zec i njezinoj obitelji.

S piscem i esejistom Dinkom Krehom razgovarali smo o problemima književne scene i (ne)protočnosti postjugoslavenskog književnog polja.

Pod coming-of-age kupolom, Futur treći Faraza Shariata otvara pitanja nacionalnog identiteta i pripadnosti, slobode, rasizma i seksualnosti.

Izložba Pet kratkih priča Egle Oddo promatra biljke kao ravnopravne članice naše zajednice, a ne kao nežive objekte koje modificiramo i podređujemo imperativu funkcionalnosti.

S Leom, pankericom koja svira u dva zagrebačka benda, razgovaramo o sadašnjosti i budućnosti pank scene te o njezinom snalaženju u okruženju kojim dominiraju muškarci.

Keinberg Vedrane Klepice kirurški precizno oslikava osjećaj života na kraju povijesti, života u kojemu je nemoguće zamisliti stvarnu promjenu.