Porazno stanje Zagrebačkog velesajma i nemar prema modernističkoj baštini vjerna su preslika današnjeg društva i odnosa vladajućih prema gradu kao cjelini.

Izložba Postajanje Glorije Lizde značajna je feministička intervencija u lokalnu suvremenu umjetnost koja beskompromisno istražuje ženska iskustva, prikazuje žene i obraća im se.

O trideset godina borbe za zaštitu prirode te okolišnu i društvenu pravdu razgovarali smo s predsjednicom Zelene akcije Željkom Leljak Gracin.

Temeljena na tekstu Dine Pešuta preuzetno predstavljenom kao Zeitgeist komad, predstava H.E.J.T.E.R.I. samu sebe isuviše ozbiljno shvaća da bi ostvarila mogućnosti predloška.

Iako ne otkriva ništa novo o univerzumu Star Warsa, The Mandalorian gledatelje uvlači u "oronule kutke galaksije" igrajući prije svega na kartu vizuanog doživljaja.

Logika dijeljenja, pružanja i solidarnosti danas je iznimno ugrožena, a projekt Piratska skrb propituje mogućnosti otpora takvom stanju.

U središtu izložbe Napravljeno – radni naslov za napraviti su vrijeme i aktivnosti koje prethode i odlažu obavljanje rada, dok sam proces postaje finalni umjetnički proizvod.

Povodom izvedbe njihovog rada stasis: to visit, s plesnim umjetnicama Arianom Prpić i Annom Javoran razgovarali smo o prelasku iz studentskog u profesionalni život u plesu.

Izložbom OLT times Osječka tvornica ideja ukazala je na značaj napuštene industrijske baštine, a u lokalnu kulturnu scenu unijela novu dinamiku koja odlučno grabi naprijed.

Ususret zagrebačkoj izvedbi njegova rada Između mene i teškog mjesta, razgovarali smo s Hugom Bergmanom, jednim od najupečatljivijih mladih cirkuskih umjetnika u Europi.

Prodirući u riječki javni prostor, umjetničke intervencije tematiziraju deurbanizaciju, turistifikaciju i depopulaciju te otvaraju pitanja o njihovom utjecaju na kolektivnu svijest o gradu.

Thomas Heise u novom je dokumentarcu stvorio kolaž kojim propituje koncept domovine i način na koji se sjećanja generacijama prenose unutar jedne obitelji.

Složeni međuodnosi rada i ljepote u razvijenom kapitalizmu ulaze u svakodnevicu mnogih radnica, pri čemu se postavlja pitanje trebamo li uljepšavanje promatrati kao rad.

O turistifikaciji koja guta Split, njegovu staru jezgru, identitet i njegovo stanovništvo lokalna umjetnička scena sve češće progovara kao o distopijskom scenariju budućnosti koja je stigla.

Film Centar Ivana Markovića upozorava na arhitektonsko nasljedstvo koje čeka svoju sudbinu na međi zastarijevanja i odbačenosti te privatizacije i rekonstrukcije.