S teoretičarom, urednikom i profesorom Petrom Jandrićem razgovarali smo o kritičkoj pedagogiji, filozofiji, umjetnosti, znanosti i medijima u "digitalnom dobu" i kontekstu pandemije.

Smrću Krzysztofa Pendereckog napustio nas je posljednji predstavnik generacije koja je okupljala velika imena glazbe 20. i 21. stoljeća.

Pregled aktualnih manjinskih i indie videoigara kreće se od autorskih i eksperimentalnih naslova, do izrazito osobnih pa i umjetničkih djela.

Još uvijek nedostaje sveobuhvatnih zahvata u fenomen Zagrebačke škole crtanog filma koji bi obuhvatili umjetničke, sociokulturne i ekonomsko-političke faktore, a izbjegli mitologizaciju.

Glacijalno spore radnje i neuvjerljivo zbrzanih odnosa među likovima, Star Trek: Picard je jedna zvjezdana tegoba iz ladice razočaravajućih televizijskih reuniona.

Prva izložba koju je WHW otvorio u bečkom Kunsthalleu pokušaj je mapiranja globalnog kapitalizma kroz postavljanje temeljnog, ali izvrnutog pitanja: zašto su neki siromašniji od drugih?

S članicama Upravnog odbora Udruge plesnih umjetnika Hrvatske razgovarali smo o borbi s posljedicama pandemijske krize i širim problemima kulturne politike u odnosu na suvremeni ples.

U pandemiji koronavirusa muzeji otvaraju svoje kolekcije virutalnim šetnjama, a umreženi posjetitelji u samoizolaciji postaju njihova većinska publika. No, nisu li oni ovdje bili i prije?

S Pascalom Gielenom razgovarali smo o kreativnim gradovima i konceptu zajedničkih dobara te ideologiji komonizma koju vidi kao alternativu neoliberalnim tržišnim odnosima.

Umjesto produktivnog doprinosa ženskoj povijesti umjetosti, izložba Zagreb, grad umjetnica dokaz je dotrajalosti, ali i ustrajnosti postojećih povijesnoumjetničkih paradigmi.

Glazbeno djelovanje Georgea Millera, poznatijeg kao YouTube ličnost Filthy Frank, kontroverzan je, kontradiktoran, ali utoliko i zanimljiv dokument transformacije internetske kulture.

S umjetnikom i teoretičarom Brandonom LaBelleom razgovarali smo o posljedicama njegove "akustičke" perspektive po shvaćanje politike, identiteta, zajednice, estetike i ekologije.

Atenski aktivisti su ispražnjene prostore četvrti Exarchia pretvorili u skvotove, gdje utočište nalaze anarhističke grupe, migranti te svi obespravljeni i marginalizirani članovi društva.

Nepostojanje ženskih imena u nazivima zagrebačkih ulica i trgova proizlazi iz patrijarhalne dominacije politikama sjećanja, ali i revizionističkog brisanja antifašističke povijesti Zagreba.

Kozmetička industrija određuje koji će ideal ljepote postati dominantan. Razvoj društvenih mreža promijenio je njezine strategije, a novi trendovi stvaraju drukčije pozicije potrošača.