Nastavak temata o zajedničkim dobrima osvrće se na softverske i internetske prostore koji pružaju tehničku mogućnost za razmjenu dobara mimo svake tržišne logike, a često i mimo zakona.

Iako zakon osobama s oštećenjem vida jamči ravnopravan pristup tržištu rada, praksa pokazuje kako su slijepi i slabovidni novinari i novinarke u medijima podzastupljeni i gurnuti na marginu.

Svijet romana Ne reci da nemamo ništa Madeleine Thien nastanjuju likovi koji se bore s dalekosežnim povijesnim traumama i posljedicama Kineske kulturne revolucije.

U jeku višedesetljetnih rasprava o globalnoj umreženosti i novim oblicima kontrole, animirani serijal Interface nudi nam njihovu diskretnu i višeslojnu tematizaciju.

Benjamin Moser, biograf Susan Sontag, pokušava prodrijeti i u privatan život ove ikone, a čini se – i u njezinu podsvijest

Unatoč nekim pomacima u prilagodbi audiovizualnog sadržaja osobama s oštećenjem vida, mjesta za razvoj inkluzivnog programa, posebno na javnom medijskom servisu, ima napretek.

Prijevod teksta Acousmonium: još jedna utopija, posvećena čistom slušanju u fokus postavlja iskustva pisanja djela za kultni elektroakustički zvučni sistem.

Hito Steyerl razmatra hijerarhiju digitalnih slika, privatizaciju intelektualnog sadržaja i piratstvo, kako u kontekstu neoliberalne medijske produkcije, tako i razgradnje nacionalne države.

Midnight Gospel nas uvodi u novu dimenziju Chromatic Ribbon, neizvjesnu fantaziju o životu, smrti i svemu između.

Tekst Tima Rutherforda-Johnsona, čiji prijevod donosimo, razmatra nasljeđe Cageove kompozicije 4'33'' i nudi pregled nekih recentnijih tihih skladbi.

U nastavku Kulturpunktove zimske čitanke donosimo ulomak iz teksta Gorana Ferčeca, objavljenog u sklopu zajedničke edicije Multimedijalnog instituta i Kulturtregera.

U razgovoru sa scenaristom i kreativnim direktorom Srđanom Laterzom fokusirali smo se na produkciju podcasta, nove storytelling alate i transmedijske narativne eksperimente.

Pandemija i potres razotkrili su razmjere nebrige zagrebačke uprave za gradsku kulturnu infrastrukturu, a stvarni učinci takvog zanemarivanja bit će još i vidljiviji u godinama koje slijede.

Riječko nezavisno kinoprikazivaštvo u pandemijskoj se godini (iz)borilo za opstanak programa u fizičkom prostoru, s uvjerenjem da kultura ima ključnu ulogu u obnavljanju društvenog života.

Boljke dubrovačkih nezavisnih kina u pandemijskoj su krizi postale još vidljivije, dok napori lokalnih kinoprikazivača i kulturnih politika u održavanju interesa publike uglavnom izostaju.