Krizne mjere donesene u prvom valu pandemije potvrđuju da kulturni sektor i dalje ponajprije ovisi o vlastitim mehanizmima otpornosti, na kojima se ne može graditi njegova održiva budućnost.

Prvi val pandemije na vidjelo je iznio neodrživost načina financiranja kulture zasnovanog na tržišnim principima te nužnost stvaranja održivijih modela razvoja ovog sektora.

Melodrama je kritički, (auto)ironičan i ciničan, gotovo protestni antispektakl koji odražava i projektni kapitalizam – pokretnu traku na kojoj umjetnici opstaju ili nestaju.

Blockchain tehnologije svakodnevno imaju sve više odjeka na umjetničkom tržištu, a razgovor u sklopu Art Zagreba oslikao je neke od promjena koje su nastupile.

Uspješni primjeri online umjetničkih edukacija pokazuju kako pronaći novi jezik koji, reagirajući na socijalni i politički kontekst, utječe i na transformaciju obrazovanja.

Vokalno-kustoski sindrom govori o svojim intervencijama u kulturnu i društvenu svakodnevicu, nepristojnim pismima, sklonosti apsurdu i stihijskim međuprostorima maštanja u kojima djeluju.

Od monumentanog prikaza pučine do pesimističnih prizora devastirane obale – Horizont i Nulti krajolik na različite načine pristupaju ekološkoj krizi na Jadranu.

S Natašom Bodrožić i Ivanom Meštrov razgovaramo o pristupu konceptu i produkciji OSTRALE bijenala 021 te značenju i izazovima bijenalnih događanja suvremene umjetnosti.

Kreirajući prostor i uvjete za inkluzivno i participativno bavljenje glazbom, community glazbenici svojim radom ukazuju na važnost promjene konteksta umjetničkog djelovanja.

S članovima madridskog umjetničkog kolektiva Luzinterruptus razgovaramo o vizualnom jeziku i pristupima koje koriste u promicanju građanske svijesti o ključnim društvenim problemima.

To Love and Back još je jedan oportunistički poduhvat Jakova Sedlara, u ovom slučaju u službi izraelskog pinkwashinga i navodne kritike totalitarizma.

Angažirani dokumentarac može pobuditi osjetljivost publike ako se obzor očekivanja transformira od tabloidiziranog prikaza prema prikladnijim medijskim obrascima. 

Sudeći po pristupu velikog broja fakulteta, posebno umjetničkih usmjerenja, ideja podrške i jednakih mogućnosti osoba s invaliditetom nalazi se nisko na listi prioriteta visokog obrazovanja.

Dokumentarni film “Žica” propitkuje ideju žilet-žice na hrvatsko-slovenskoj granici iz sveobuhvatnosti perspektiva, no s jasnim upozorenjem budućnosti kakvu nam takve prakse donose.

Kultura svakodnevice na Velesajmu nije zamrla, ondje se i danas odvija život – u skladu s onim što Zagreb danas jest.