Filmom Portret djevojke koja izgara Céline Sciamma nastavlja svoje istraživanje marginalnih identiteta te propitivanje značenja roda, spola i seksualne orijentacije.

Rastvaranje problema grada u recentnim osječkim umjetničkim intervencijama izravno je, bolno i britko, ali i usmjereno poboljšanju ili barem osvješćivanju zatečenog stanja.

Svojom monumentalnom crno-bijelom reprezentacijom surovog nasilja u filmu Obojena ptica, redatelj Vaclav Marhoul stigao je do granice pretvaranja destrukcije u estetsko iskustvo.

Usporedba današnjeg rada Kulture SC-a s rezultatima i konceptom Kulture promjene razotkriva očekivano depresivnu sliku nekoć ključnog staništa inovativnih kulturnih praksi.

Nedavno restaurirana i digitalizirana, Martinčeva Kuća na pijesku primjer je inventivnog oblikovanja filmskog prostora u kojem se nerazlučivo prepliću zbiljsko i imaginarno.

S Hrvojem Osvadićem, suvlasnikom 15 umjetnosti i bivšim predsjednikom Hrvatske udruge producenata razgovarali smo o utjecaju stranih produkcija na tržištu i glavnim izazovima struke.

O odnosu ekološke krize, globalnog ekonomskog sustava i rada razgovarali smo s Tomislavom Medakom, istraživačem iz Centra za postdigitalne kulture Sveučilišta u Coventryju.

Uvid u našu kratkometražnu filmsku produkciju pokazuje da se prostor za slobodnije promišljanje filmskog medija otvara na razmeđu prema neprofesionalnom i vaninstitucionalnom polju.

Sa Stéphanie Lucien-Brun, volonterkom u lyonskom društvenom centru Locaux Motiv’, razgovarali smo o konceptu trećih prostora, mogućnostima koje otvaraju i ograničenjima s kojima se susreću.

Beznadnost potaknuta krizom pokazala se kao zapaljiva smjesa koja potpiruje digitalnu reakciju manosfere – nekoherentnog online pokreta koji mahom prisvaja taktike ljevičarske kontrakulture.

Etički dvojbena zbog nepoštivanja želja Alana Moorea, Lindelofova je ekranizacija Watchmena ipak izuzetno uspjela, angažirana serija dosljedna duhu originala.

Kroz dva sup(r)otstavljena glasa, izložba Zemlja meda i mlijeka prikazuje fluidne perspektive iz kojih autori različitog porijekla dekonstruiraju dijeljenu svakodnevicu.

S Reom Rajčić i Ivanom Kelavom, producentima zagrebačke Eclectice razgovarali smo o mogućnostima distribucije nezavisnih filmova i važnosti ulaganja u edukaciju mladih autora.

U promišljanju autoritarnih režima predstava Zanos i bijes traži introspektivnog gledatelja koji preispitivanjem individualnog i kolektivnog djelovanja postaje agens otpora.

Predstave U međuvremenu i Situacija u tijelu, no more body izvedene na ovogodišnjim Improspekcijama povezuje fokus na osjetilnost i percepciju pokreta.