Dugotrajna i plodna povijest fotografije u Hrvatskoj ukazuje na potrebu za pokretanjem specijalizirane institucije posvećene tom umjetničkom mediju.

Višegodišnje štetne preobrazbe Studentskog centra, naglašene u odnosu nove Sanacijske uprave prema kulturi, ugrozile su progresivnu ulogu MM centra i kontinuitet njegovog važnog djelovanja.

Blizak atmosferi i ideji svog predloška, Osmi povjerenik u režiji Ivana Salaja blagi je podsjetnik da iskupljenje možemo pronaći na mjestima na kojima mu se najmanje nadamo.

Berlinski transmediale vješto je kurirano intelektualno sajmište koje nudi pregled nad suvremenim umjetničkim trenutkom, ali i uvid u savjest kulturnog establišmenta.

Uvid u njujorške festivale Under the Radar, Coil i American Realness ostavlja dojam da inovativno kazalište korača unatrag.

Zbog prezasićenosti obratima Star Trek: Discoveryju nedostaje dubine, no dobri likovi i izuzetna dinamičnost daju mu potencijal da iskorači iz sjene svojih prethodnika.

Izvedba Sat pauk kiša Tivoli bewegen autora Damira Bartola Indoša neodoljivo provocira pitanje što je, prije svega, konkretna poezija ekstremnom, muzičkom i kazalištu.

Značaj Marka E. Smitha leži u tome što najbolje predstavlja jednu danas izgubljenu ili bar zamućenu vrstu zabavne glazbe: literarno ambiciozni rock engleske radničke klase.

Ferlinov Tartuffe suptilan je i razborit podsjetnik na tartifovski grabež kakav se događa u priči o autonomiji Zagrebačkoga plesnoga centra i zagrebačke plesne scene uopće.

Distopijski sadržaj izložbe Oprema za preživljavanje u antropocenu Maje Smrekar upućuje na odgovornost vladajuće ekonomske za globalnu ekološku devastaciju.

Serija Search Party glumački je senzacionalan, duhovit osvrt na stereotipe o milenijalcima koji prati četvero plitkih njujorških prijatelja u potrazi za nestalom v

Izložba Janez Janša® i popratni simpozij What's in a Name ponudili su pregled dosadašnjeg rada Janeza Janše i otvorili dijalog o daljnjim smjerovima njegovog kretanja.

S uglednim teoretičarom kazališta Nicholasom Ridoutom razgovarali smo o njegovom interesu za proizvodnju afekata u kazalištu te o poziciji kazališnog gledatelja i odnosu teorije i prakse.

Obilježavanje pedesete obljetnice Crvenog Peristila čuvenu je akciju svelo na materijal za postmoderni pastiš, robu za komodifikaciju i materijal za turističke brošure.

Izložba Prostori, priče, geografije ili (Ne)mogućnost jedne knjige Ane Bilankov predstavlja akt samostalnog stvaranja uskraćenog javnog prostora za umjetnički rad.