Pandemija i potres razotkrili su razmjere nebrige zagrebačke uprave za gradsku kulturnu infrastrukturu, a stvarni učinci takvog zanemarivanja bit će još i vidljiviji u godinama koje slijede.

Riječko nezavisno kinoprikazivaštvo u pandemijskoj se godini (iz)borilo za opstanak programa u fizičkom prostoru, s uvjerenjem da kultura ima ključnu ulogu u obnavljanju društvenog života.

Boljke dubrovačkih nezavisnih kina u pandemijskoj su krizi postale još vidljivije, dok napori lokalnih kinoprikazivača i kulturnih politika u održavanju interesa publike uglavnom izostaju.

Polazeći od dokumentarne građe o životima žena u Hrvatskoj, predstava Bakice Kolektiva Igralke bilježi neravnopravnost i marginalizaciju koju one trpe u patrijarhatu.

Razvijena pulska nezavisna kino scena, aktivistička i dokumentarna, ne nadomješta mjesto koje u drugim urbanim sredinama zauzimaju art kina, kinoklubovi i kinoteke.

Nacionalni program za mlade 2020 – 2024., dokument čije se usvajanje još čeka, zbog neusklađenosti i zastarjelosti već sad teško nudi rješenja za akutne izazove s kojima se mladi suočavaju.

Unatoč nesigurnostima koje proizlaze iz njihova položaja, neformalni filmski obrazovni programi uspješno nadopunjavanju manjkavosti sustava, a postaju i neizostavan dio šire kulturne scene.

Prvi tekst Kulturpunktove zimske čitanke donosi prijevod poglavlja knjige Alvina Luciera, jednog od najvažnijih suvremenih kompozitora eksperimentalne glazbe.

Smjernice i pravilnici koji reguliraju pitanje neformalnog obrazovanja u polju filma dobro funkcioniraju na papiru, no zbog tromosti i kratkovidnosti sustava provedba u praksi zapinje.

Knjiga Besmisleni poslovi nedavno preminulog antropologa Davida Graebera pristupačan je prikaz sistemskog problema bujanja radnih mjesta lišenih stvarne svrhe i funkcije.

Donosimo rezultate Kulturpunktovog istraživanja navika praćenja kulture u medijima s fokusom na pitanje medijskih navika mlade publike.

Osmi Maraton kratkometražnih filmova podsjetio je na bogatu i kvalitetnu produkciju, ali i na važnost jačanja programa zahvaljujući kojima kratki filmovi dobivaju sve ravnopravniji tretman.

Škola primijenjene umjetnosti u Zagrebu svoje je ovogodišnje programe realizirala uspostavom novih i jačanjem postojećih suradnji, pronalazeći u podršci i solidarnosti odgovor na krizu.

Preživljavanje pandemijske izolacije sasvim sigurno u velikoj mjeri dugujemo televizijskim serijama, a koje su nam u tome najuspješnije pomogle doznajte na našoj ovogodišnjoj top-listi.

S Kristinom Tešijom, novinarkom i radijskom urednicom, razgovarali smo o radiju nekad i sad, kao i specifičnostima formata radija zajednice.