Nadija Mustapić premijerno je predstavljanje svog video-rada Ovdje i tamo realizirala kao prostornu instalaciju slike, zvuka i teksta u specifičnom prostoru Ateliera Žitnjak.

U novom podcastu posvećenom improviziranoj glazbi donosimo izvedbe Luane Lojić popraćene razgovorom o odnosu improvizacije i umjetničkog rada i njezinoj metodi "orkestriranja" tabova.

Maja Gecić izložbom Situacija odsutnosti u prostoru Baze predstavlja istraživanje i dokumentiranje nestanka Beogradskog vunarskog kombinata, giganta socijalističke proizvodnje.

Petra Mrša izložbom Killing, Arranging, Walking radi otklon od romantizirane slike prirode preispitujući “prevođenje” prirodnih pojava, bića i zakonitosti u svijet kulture.

U nastavku podcasta s glazbenikom Leom Beslaćem donosimo dvije njegove izvedbe popraćene razgovorom o pristupu analognoj opremi, odnosu prema tradiciji džeza i radnim uvjetima u glazbi.

U prvom podcastu posvećenom improviziranoj glazbi donosimo izvedbe Lea Beslaća popraćene razgovorom o njegovom pristupu improvizaciji, analognoj opremi i drugim aspektima njegovog rada.

Multimedijalni performans Pretvori se u uho, realiziran u suradnji s umjetnicima iz različitih područja, dio je kontinuiranog interesa Tonija Mijača za temu komunikacije.

Niko Mihaljević utemeljio je Muzej kristalne lubanje kao posvetu fenomenu koji je iz mitologije uspješno preveden u popularnu kulturu.

Nova izložba Marije Koruge nastala je iz potrebe istraživanja uglavnom zanemarene umjetnosti lokalnih autorica prošlog stoljeća.

Izložba Gerascophobia, jednog od istaknutijih autora street art scene Lonca, nastala je kao odgovor na zazor od umjetničkog prikazivanja starijih ljudi u javnom prostoru.

Izložba Dance with the Devil izgradnjom distopijskog ambijenta otvara ciklus koji se bavi katastrofom na pomolu.

Izložba Vitra Drinkovića Povratna informacija 1.2 nastavak je autorovih istraživanja komunikacije i percepcije kroz spoj umjetnosti, znanosti i tehnologije.

O umjetničkom radu i radu u kulturi razgovarali smo sa Selmom Banich i Ninom Gojić, autoricama istraživanja Kako žive umjetnice, nedavno pretočenog u istoimenu publikaciju.

S Jasminkom Pešut razgovarali smo o dokumentacijskim i digitalizacijskim aktivnostima Centra za ženske studije i važnosti bilježenja povijesti ženskih pokreta.