Iako je zadarska civilna scena dvije godine sudjelovala u procesu osmišljavanja modela upravljanja Centrom za umjetnost, kulturu i mlade, Grad je odlučio samostalno osnovati novu ustanovu.

Umjesto da kapacitira civilni sektor, Vlada predloženim izmjenama radnog zakonodavstva legalizira neodržive strategije koje su organizacije prisiljene koristiti kako bi preživjele.

Desegregacija i borba protiv diskriminacije romskih zajednica mora uključivati sustavno i sveobuhvatno rješavanje stambenog pitanja. 

Na ovogodišnjim Tjednima izbjeglicama su organizirana dva okrugla stola na kojima su problematizirane institucionalne politike i prakse integracije izbjeglica.

Igra sjenki dokumentira svakodnevna iskustva djece u pokretu – kako sretne trenutke uzajamne solidarnosti tako i strah, nasilje, bijedu i beznađe.

Iskustvo suradnje vizualnih umjetnika_ca s institucijama i većim umjetničkim manifestacijama prečesto govori o niskim ili nepostojećim honorarima, izostanku podrške i lošim radnim uvjetima.

Sučeljavanje gradonačelničkih kandidata i kandidatkinja o kulturnim politikama Grada Splita podcrtao je stanje zapuštenosti resora koji ostaje bez resursa i ljudi koji bi ga mogli razvijati.

Kako spasiti mrtvog prijatelja pruža generacijski prikaz anksioznog i besperspektivnog života mladih u postsovjetskoj i putinovskoj Rusiji.

Knjiga Zajednički narativi pokušava ispričati drugačiju priču ne samo o povijesti ratova iz devedesetih, već i o samom procesu pomirenja.

Ministarstvo kulture i medija nastavlja svoj monološki pristup definiranju kulturne politike kroz fingiranje dijaloga u postupku izrade Nacionalnog plana razvoja kulture i medija.

Najnovije istraživanje koje je provela Mreža mladih Hrvatske dodatno potvrđuje izuzetno prekarnu životnu situaciju mladih u Hrvatskoj.

Uvođenje sistemskih mjera kojima bi se adresirale specifične poteškoće ranjivih skupina u obrazovnom sustavu nužan je element borbe protiv diskriminacije na razini društva.

Jačanje i uspostava stabilnog financijskog okvira za poticanje kulturne suradnje i razmjene ključan je aspekt osnaživanja nezavisne kulture u regiji.

Kriminalizacija, kao strategija odvraćanja, ne predstavlja smislen okvir za upravljanje migracijama čak ni unutar vlastite ksenofobne logike.

Prekarnost i demokratski deficit imaju velik utjecaj na forme društvene participacije mladih, koje se isključivo usmjerava na individualno djelovanje.