Teška oštećenja kulturne infrastrukture u snažnom potresu u Zagrebu na šokantan su način produbila krizu u kulturi prouzrokovanu pandemijom koronavirusa.

Ključno je da kulturna politika aktualnoj krizi ne pristupa kao jednokratnom problemu, nego kao lekciji o dubinskoj promašenosti našeg društvenog odnosa prema kulturnom i umjetničkom radu.

Postavljanje desničara Piotra Bernatowicza na čelo varšavskog Centra za suvremenu umjetnost Dvorac Ujazdowski ukazuje na dubinske, zabrinjavajuće paralele između našeg i poljskog konteksta.

Tribina Od Attacka do osobnih poetika izvedbenih praksi podsjetila je na feminističke kazališne grupe iz 90-ih, čije je djelovanje danas mahom sasvim nepoznato.

Kriza u Zagrebu koja postaje sve jasnija uslijed pada GUP-a i dramatičnog manjka u gradskom proračunu prelijeva se i na područje financiranja javnih potreba u kulturi.

Praznine2020 inicijativa je kojom se prostori u centru Splita otvaraju nekomercijalnim sadržajima te privremeno dovodi kulturu u grad pokazujući da je ondje zapravo nema.

Zbirka tekstova Williama Morrisa O umjetnosti i socijalizmu u izdanju kustoskog kolektiva Blok svjedoči o trajnoj aktualnosti marksističkog promišljanja umjetničke proizvodnje.

Odluka Grada Velike Gorice da smanji sredstva namijenjena izložbenoj djelatnosti Galerije Galženica neshvatljiv je udarac na vrijednu infrastrukturu otvorenu za suvremene umjetničke prakse.

Rezultati Poziva za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Ministarstva kulture u području vizualnih umjetnosti i inovativnih praksi donose novu rundu štetnih i neobjašnjivih odluka.

Primjena novih etičkih standarda u radu kulturnih institucija znači nepristajanje na korištenje umjetnika_ca za legitimizaciju i "ispiranje" društvene nejednakosti i opresije.

Odnos Ministarstva kulture prema knjizi Problem umjetnosti kolektiva – Slučaj Zemlja dobar je primjer ignoriranja važnog znanja koje se proizvodi u nezavisnokulturnom polju.

Izlaganje Sanje Horvatinčić u sklopu popratnog programa beogradske izložbe Rečnik migracija ocrtalo je dojmljiv luk od partizanske prošlosti do izbjegličke sadašnjosti.

Pobjedničko rješenje Nikole Bašića na HDLU-ovom Natječaju za spomen-obilježje za groblje žrtava iz Drugog svjetskog rata reproducira sve toksične elemente svojeg revizionističkog okvira.

Umjetnička zajednica Roum protiv predrasuda i diskriminacije bori se inkluzivnim dizajnom i umjetničkim radionicama na kojima metodom upcyclinga odbačeni predmeti dobivaju novi život.

Mogućnosti i perspektive kritike u njezinoj trenutnoj medijskoj i kulturnoj okolini bile se temom rasprave na kolokviju koji je okupio književne, glazbene i izvedbene kritičare iz regije.