Uz jednu iznimku, programi za kulturu za parlamentarne izbore 2020. godine pokazuju da je obzor kulturne politike još uvijek okupiran socijalno slijepim i nedemokratičnim perspektivama.

Brošura Ideološki izazovi, namijenjena upoznavanju srednjoškolaca s različitim metaideologijama, izbjegava se suočiti s ključnim ideološkim spinovima naše svakodnevice.

Problematični kulturni prikazi rasnih odnosa nisu tek "produkti prošlosti" od kakvih se danas pristojno ograditi, već predstavljaju žive ideje koje kontinuirano prodiru u sadašnjost.

Osnutak Mreže društveno-kulturnih centara predstavlja važan korak za afirmaciju i vidljivost hibridnih ustanova kojima zajednički upravljaju civilni i javni sektor.

Na panelu posvećenom sudjelovanju u kulturno-društvenim centrima analizirale su se potrebe, mogućnosti i dosezi sudioničkog upravljanja u odnosu na održivost ovih hibridnih institucija.

Nacrt prijedloga zakona o autorskom i srodnim pravima posrnuo je već na prvom koraku – u pokušaju definiranja tko su autori, odnosno koautori umjetničkih djela.

Međunarodni dan borbe protiv homofobije, bifobije i transfobije obilježava obavijest o odgodi zagrebačke Povorke ponosa te hrvatski pad na ILGA-inoj listi LGBTI prava na europskoj razini.

Odluka Skupštine Grada Zagreba da stavi izvan snage vlastite mjere pomoći kulturi predstavlja cinično potenciranje nesigurnosti u jednom od sektora najteže pogođenih pandemijskom krizom.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova uputila je upozorenje HRT-u zbog relativiziranja silovanja i omalovažavanja žrtava holivudskih silovatelja u emisiji Kultura s nogu.

Usmjeravanje javnih sredstava isključivo prema sanaciji gospodarstva dodatno će produbiti ionako nezavidnu poziciju organiziranog civilnog društva Hrvatskoj.

Kombinacija pandemije i potresa nekim je nezavisnokulturnim organizacijama ugrozila prostore za rad, nekima prihode, a pred svaku je postavila izazov realizacije programa.

COVID-19 u američkom je kulturnom sektoru uzrokovao val otpuštanja i otkazivanja suradnje u kulturi, a trenutna kriza ukazuje na boljke tamošnjeg modela umjetničkih institucija.

Prve krizne mjere koje uvode jedinice lokalne i regionalne samouprave očekivano stavljaju udruge i javne potrebe u kulturi na kraj reda u redistribuciji proračuna.

Dok stvarni razmjeri i posljedice krize tek trebaju poprimiti svoje pune obrise, kultura na globalnoj razini proživljava šok, a prve reakcije i mjere pomoći uvelike variraju diljem Europe.

Diskriminatornom mjerom financijske pomoći samostalnim umjetnicima Ministarstvo kulture kažnjava one kojima je pomoć najpotrebnija.