Tema | kulturpunkt

Jedno veliko ništa

Piše: Martina Domladovac

Umjesto Cjelovite kurikularne reforme, od iduće školske godine u provedbu kreće program Škole za život koji nije nužno loš, ali se ni ne razlikuje bitno od kurikuluma koji imamo sad.

Pratiti ritam otoka

Piše: Ivana Pejić

Otočki časopisi pokazuju se izvrsnim platformama kroz koje na vidljivosti dobivaju teme važne lokalnom stanovništvu, te su primjeri dobrih praksi primjenjivih i u drugim, većim sredinama.

Oportunizam ispred solidarnosti

Piše: Lujo Parežanin

Procedura raspisivanja novog Natječaja za spomen-obilježje za groblje žrtava iz Drugog svjetskog rata ne odražava se dobro na HDLU-ovo sudjelovanje u njegovoj provedbi.

Radikalno obračunavanje s klimatskim promjenama

Piše: Martina Domladovac

Međusobna solidarnost i povezivanje okolišnih aktivističkih grupa dovela je do globalnog pokreta koji uz zaustavljanje globalnog zatopljenja, prvenstveno zagovara ideju klimatske pravde.

Emancipacija rada, obrazovanja i kulture

Piše: Ivana Pejić

Prvi javni poziv za privremenu umjetničku intervenciju Radničko rezultirao je radom koji kroz osobnu povijest reflektira društvenu ulogu i bogatu kulturnu memoriju zgrade POUZ-a.

Zaigrani odgovori na nasilje okupacije

Piše: Lujo Parežanin

Predavanjem S minimalnom silom palestinska spisateljica Adania Shibli ponudila je vrijedan uvid u suvremenu palestinsku umjetnost iz perspektive taktika igre i lukavštine.

Apolitičnost više nije opcija

Piše: Martina Domladovac

Dekolonizacija, održivost i otvorenost različitim perspektivama ključna su pitanja koja će morati adresirati nova definicija muzeja kako bi ove institucije zadržale društvenu relevantnost.

Toksični slojevi svijeta umjetnosti

Piše: Ivana Pejić

Prosvjed američkih antimilitantnih i antigentrifikacijskih aktivista protiv člana odbora Whitney muzeja vođen je idejom da kulturne institucije trebaju odgovarati interesima javnosti.

Uspješna tranzicija u kulisu

Piše: Lujo Parežanin

Umjesto da bude dio širokog ulaganja u kulturu, osnivanje Filmskog ureda Grada Zagreba prije djeluje kao znak da razvojnu perspektivu u kulturi imaju samo njeni tržišno isplativi dijelovi.

Provokacija umjesto senzibilizacije

Piše: Martina Domladovac

Olupina broda na kojoj su poginule stotine izbjeglica izložena pod nazivom Barca Nostra, u turističkom kontekstu Venecijanskog bijenala gubi bilo kakav osjećaj političke osude.

I umjetnici trebaju mirovinu

Piše: Lujo Parežanin

Mirovinska reforma kojoj se protivi inicijativa 67 je previše teško će se odraziti i na radnice i radnike u kulturi koje sektorska politika osuđuje na sve težu prekarnost.

Strategija ili saniranje simptoma?

Piše: Ivana Pejić

Obračun s "lažnim vijestima" i usavršavanje vještina njihove detekcije fragmentarne su metode koje ne rješavaju strukturne probleme devastiranog medijskog polja.

Na krilima tranzicijskog ludila

Piše: Martina Domladovac

Raspadom SSSR-a u Ukrajini stasa nova generacija umjetnika koja na ruševinama sovjetske utopije počinje isponova ispisivati ukrajinsku umjetničku tradiciju.

Oduzimanje grada građanima

Piše: Lujo Parežanin

Priča o Zlatnim vratima još je jedna priča o uništavanju kulturne infrastrukture u režiji desnice koja se ispod svoje suverenističke fasade pokazuje kao običan serviser interesa kapitala.

Stvaranje novih narativa

Piše: Martina Domladovac

Iako se okolišnim temama umjetnici bave već desetljećima, trenutan osjećaj urgentnosti utječe i na povećanu kulturnu produkciju kojom se klimatske promjene prikazuju opipljivim i stvarnim.