Umjetnike, kustose i kritičare formalno obrazovanje ostavlja u nedoumicama za koje odgovore često moraju tražiti u vaninstitucionalnim, samoorganiziranim modelima edukacije.

Kako privremeno financiranje utječe na provođenje kulturnih aktivnosti, prvenstveno nezavisne kulturne scene, istražili smo na primjerima Splita i Dubrovnika.

Iako je za našu kulturu, ekonomiju i svakodnevni život posebno važan, prevoditeljski rad sve se više gura u nesigurnu, prekarnu sferu, a prevoditelji postaju tek nužno zlo skupog biznisa.

Povodom napada na kijevski Centar za istraživanje vizualne kulture, prisjećamo se nikad razrješenih nacionalističkih ekscesa u Beogradu i Zagrebu prošlog desetljeća.

Album The Orchestra of Syrian Musicians & Guests podsjetnik je da glazba, unatoč svom emancipacijskom potencijalu, ne može sama od sebe mijenjati svijet.

Nedavno objavljeni rezultati financiranja javnih potreba u kulturi ukazali su na čitav niz problema s kojima se suočava nezavisna kulturna scena.

Nove su tehnologije i medijske platforme omogućile proizvodnju šume podataka od kojih svatko naizgled može odabrati one koji mu se najviše sviđaju.

Suvremeni modeli arhiviranja plesa odmiču se od tradicionalnog poimanja arhiva, no u nedostatku adekvatne infrastrukture prepušteni su entuzijazmu pojedinaca, samih umjetnika i istraživača.

Knjiga Barbare Matejčić Kako ste? nije samo dokument obespravljenih i marginaliziranih već i dokument specifične novinarske prakse koja, nažalost, nestaje.

Osobe treće životne dobi rijetko imaju mogućnost sudjelovati u stvaranju i konzumiranju kulturnih sadržaja, a zbog toga je na gubitku društvo u cjelini.

Unatoč svemu, i šezdeset godina nakon izlaska izvornika, Mitologije Rolanda Barthesa pružaju utjehu (ako ne i užitak) prodiranja u mitove današnjice.

Unatoč zabrinjavajućim podacima o neintegriranosti vukovarske zajednice, novoosnovana Interkulturna škola nema stvarnu podršku ni hrvatske većine niti srpske manjine.

Strip je posljednjih godina jedno od najživahnijih područja kulturne i umjetničke proizvodnje, no kao i s drugim poljima, i dalje nailazi na prepreke u prodiranju prema široj publici.

Zbog nedostatka sustavne prilagodbe, kulturni sadržaji su osobama s oštećenjem sluha ili vida dostupni uglavnom zahvaljujući pojedinačnim inicijativama.

Kakav je "horizont očekivanja" od hrvatskog paviljona te umjetnika u globalnom umjetničkom kontekstu na predstojećem, 57. Venecijanskom bijenalu?