U sklopu projekta Muzej osobne povijesti Roma mladi Romi suvremenim medijima počinju bilježiti romsku povijest i tradiciju čime ju se čuva od zaborava, ali i približava široj javnosti.

Bez neovisnog javnog medijskog servisa sa sadržajem koji reprezentira društvo i zalaže se za opće dobro ne možemo ni graditi neku bolju, zdraviju zajednicu. 

Unatoč osnivanju Radne skupine za ples, rezultati Programa javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za kazališnu i plesnu djelatnost ne ukazuju na bolji odnos Grada prema plesnoj sceni.

Premještanje prezentacije filmskih djela iz kinematografskog konteksta u umjetničke institucije otvara nova pitanja o modelima njihovog kuriranja, a onda i o samom iskustvu filma.

Dokumentarrni filmovi "Amal" i "Miranda" unatoč vrlo različitim subjektima slično pristupaju temi političke snage i angažmana mladih žena te preispituju značenje djevojaštva.

U kritičkom osvrtu na depolitizirane i komercijalizirane prakse obilježavanja Osmog marta nameće se nužnost iščitavanja povijesti ženske borbe kao fokalne točke današnjeg feminizma.

Dječja literatura i slikovnice kao što je Moja dugina obitelj nastavak su popularne prakse približavanja progresivnih socijalnih ideja i obrazovnih sadržaja mladoj publici.

Odbijanje zagrebačke Gradske skupštine da imenuje Danijela Ljuboju za ravnatelja ZKM-a podcrtalo je probleme s osiguravanjem demokratičnog upravljanja kulturnim institucijama.

Rod i Balkan donosi niz ženskih književno-putopisnih tekstova te u svjetlu njihovih čestih imperijalističkih nastojanja otvara prostor za nova feministička čitanja i analize.

Akcija Smirne Kulenović Bosnian Girl 2, nastala kao reakcija na zakašnjelu presudu Ratku Mladiću, odraz je frustriranosti i prkosa poslijeratne generacije mladih na Balkanu.

Izbori za rektora Sveučilišta u Zagrebu prilika su da se stane na kraj netransparentnosti i samovolji onih koji njime trenutno upravljaju.

Nedavna digitalizacija vrijednih arhivskih zapisa Književnog petka otvorila je i pitanje valorizacije i trajnog očuvanja građe stvorene izvan institucionalnog okvira.

Umjesto formalnih detalja, u priči o Gordoganu ključan je kontinuirani odnos države prema časopisima u kulturi i izostanak konzistentne sistemske politike u polju izdavaštva.

Kroz ovogodišnji temat, časopis Centra za ženske studije Treća raspravlja o prikradajućoj opasnosti totalitarizma uslijed razaranja građanskog društva.

Uz potpunu autorsku slobodu, udruženo amatersko stvaralaštvo označava i kolektivnu praksu "kulture spajanja" i potencijal za stvaranje drugačijih društvenih zajednica.