Kriminalizacija solidarnosti i nasilna represija migracija na nenastanjenim područjima radikalno transformiraju načine na koje doživljavamo prirodu.

Sastav radne skupine za izradu Nacionalnog plana razvoja kulture i medija ukazuje na nezainteresiranost Ministarstva kulture i medija za otvaranjem šire rasprave o budućnosti sektora.

Anticiganizam nije samo pitanje diskriminacije manjine, već je riječ o karakteristici društva koje sistematski i gotovo samorazumljivo segregira jednu skupinu građana.

Okrugli stol o digitalnoj kulturnoj politici u organizaciji IRMO-a ukazao je na pitanja koja pred kulturnu politiku postavlja rast platformi i prateća medijska i tehnološka konvergencija.

Mapiranjem neuralgičnih točaka suvremenog postjugoslavenskog društva, Konstrakta ih povezuje do konačne slike – portreta post-Balkana u neoliberalnoj izmaglici.

Borba za progresivna politička rješenja društvenog uključivanja koja bi poticala razvoj interkulturalnih zajednica preispituje gradove kao važne prostore otpora ksenofobiji.

Na javnom savjetovanju je prijedlog Zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi koji bi mogao produbiti već postojeće nejednakosti u polju kulture.

Uvriježena predrasuda da su mladi politički apatični onemogućava kritičko preispitivanje digitalnih formi političkog djelovanja – u prvom redu, proizvodnju i utjecaj memova.

Wordle od igrača_ica traži izuzetno niske vremenske i afektivne uloge, zbog čega fenomen djeluje kao krojen po mjeri strukture osjećaja ovog djelića pandemijskog vremena.

Istraživanje Iskustvo rada na određeno u Hrvatskoj pokazalo je izniman rast prekarnih ugovora koji u posebnoj mjeri pogađaju mlade i podzastupljene društvene skupine.

Studija Jake Primorac Od projekta do projekta: Rad i zaposlenost u kulturnom sektoru podupire zahtjeve za promjenom vladajućeg liberaliziranog modela kulturne politike.

Kontinuirane rasprave o nacionalnom statusu dubrovačke književnosti ukazuju na dubinske sličnosti nacionalističkog poimanja književne tradicije u Srbiji i Hrvatskoj.

Narativi o revolucionarnim tehnologijama i prilikama za ulaganje u digitalnu imovinu podložnu publiku pronalze u mladima koji traže načine za poboljšanje vlastitih životnih uvjeta.

Nedostatak suvremenog diskursa nejednakosti je što nerijetko samo kamuflira nostalgiju za državom blagostanja - dakle, jako nisko postavlja letvicu mogućeg djelovanja.

Unatoč tome što psiholozi upozoravaju o paralelnoj pandemiji, tema mentalnog zdravlja rijetko zauzima značajnije mjesto u javnom prostoru, a gotovo nikad u kontekstu javnog zdravstva.