Projekt Arhiv bijega prikazuje strukturne sličnosti koje postoje među različitim migrantskim iskustvima i sjećanjima, govoreći ponajviše o našem društvu i nama samima.

Okrugli stol Centra za mirovne studije mapirao je trenutne probleme s uključivanjem osoba pod međunarodnom zaštitom u društvo, kao i potencijale za izgradnju boljeg sustava.

Novo uvrštavanje kolektiva WHW na ArtReviewovu ljestvicu najutjecajnijih ljudi u umjetnosti vrijedi pozdraviti kao doprinos zasluženoj globalnoj vidljivosti i priznanju njihovog djelovanja.

Kratki dokumentarni film U blizini naše granice podsjeća kako je brutalno nasilje granice neugodna i prešutna istina o onome što liberalna Europa zapravo jest. 

Sukobi oko imenovanja Ane Kutleše na čelo Muzeja grada Zagreba govore mnogo o konzervativizmu ustanova, shvaćanju kulturne politike i vrednovanju rada u nezavisnoj kulturi.

Cijenu neplaćenog i potplaćenog rada snose uglavnom mlade kulturne radnice, nerijetko subvencionirajući zaposlenje u struci obavljanjem nekog drugog posla. 

Istraživanje utjecaja pandemije i potresa na kulturni sektor potvrdilo je sistemske manjkavosti kulturne politike na koje nezavisnokulturni akteri ukazuju već godinama.

Đordana Barbarić u publikaciji Siromaštvo - Mrlja na savjesti čovječanstva opisuje nezanemarivu društvenu patologiju iz aktivističke, teorijske i institucionalne perspektive.

Mainstream tretman kulture otkazivanja ukazuje na niz problematičnih pojava u medijskom polju u kontekstu digitalnog oglašavanja i viralnosti društveno toksičnog sadržaja.

Formalni je okvir za razvoj društveno-kulturnih centara nedovoljno specifičan dok istovremeno detaljnost propisa otežava primjenu već postojećih kreativnih rješenja za njihovo upravljanje.

Nathan Grossman je u dokumentaracu Greta odlučio pokazati što sve jedna nevjerojatno beskompromisna osoba može postići, ali je rezultat te odluke agresivno apolitičan film.

Kolekcijom tekstova slikara i kritičara Đure Tiljka, biblioteka Tendencija kustoskog kolektiva BLOK još jednom je demonstrirala svoju koncepcijsku vrijednost i promišljenost.

Represija i odvraćanje ne događaju se samo na granici, već se njihovi učinci prelijevaju na institucije, društvo i svakodnevno iskustvo izbjeglica. 

MoMA-ina promjena opisa Julija Knifera na intervenciju Sanje Musić Milanović mala je, ali zanimljiva crtica na temu brisanja Jugoslavije iz povijesti naše kulture i umjetnosti.

Iako je petina radne snage prekarno zaposlena, nestandardni oblici rada nesrazmjerno pogađaju ranjive i podzastupljene skupine – posebno mlade.