Iako su nastale unutar industrije zabave, društvene mreže i tehnologije virtualne i proširene stvarnosti postaju neizbježni alati komunikacije u kulturi i umjetnosti.

Program Čvorište ukazuje na specifičnosti položaja medija izvedbe na domaćoj sceni vizualnih umjetnosti, kao i na različite probleme redistribucije moći u umjetničkom polju.

Programi Otvorenog likovnog pogona osnažuju mlade umjetnike/ce za suradnju s lokalnom zajednicom kroz koju se, često marginalizirane, urbane sredine pretvaraju u inkluzivne prostore kulture.

Obilježavanjem šeste godišnjice stradavanja 368 izbjeglica u blizini Lampeduze, pokrenuta je inicijativa da se 3. listopad proglasi Europskim danom sjećanja i dobrodošlice.

Panel o neiskorištenim prostorima u Zagrebu, održan u sklopu projekta Centar oblikovanja svakodnevice, pokazao je tek ograničene domete razgovora s predstavnicima vlasti.

Izložba Na brdu_Skice za izmještanje otvara pitanja posljedica turistifikacije i nefunkcionalnih gradskih resursa na primjeru dubrovačkog skloništa za pse.

Digitalizacijom kulturna baština postaje široko dostupna, no besplatno korištenje umjetničkih radova, čak i u komercijalne svrhe, vraća fokus na financiranje muzeja koji o njima brinu.

Zapadnjački pogled kao fenomen u suvremenoj fotografiji i vizualnoj kulturi bitno određuje obrasce s kojima umjetnici/e s područja Istočne Europe nerijetko moraju pregovarati.

Mreža Culture Action Europe raspisala je peticiju kojom traži da se kultura, zbog njene društvene i ekonomske važnosti, vrati u naziv Europskog povjerenstva za inovacije i mlade.

Uoči novog globalnog klimatskog prosvjeda mladi aktivisti u Hrvatskoj poručuju kako nas klimatske promjene neće zaobići stoga moramo djelovati i tražiti alternativnija i zelenija rješenja.

Konferencija Anima dramaturgica ukazala je na bitne zajedničke probleme s kojima se suočavaju umjetnice, s posebnim fokusom na ženski rad u okvirima nezavisne scene.

U radu kolektiva Coven Berlin iznimno su zanimljivi načini na koje spajaju aktivizam i umjetnost inzistirajući na njihovu potencijalu za uspostavu drukčijih vrsta socijalnosti.

Nedostatak komunikacije o promjeni koncepcije stalnog postava zagrebačkog Muzeja suvremene umjetnosti u neskladu je s ispunjavanjem njegove javne funkcije.

Uslijed izljeva mržnje, zastrašivanja i napada na novinar(k)e reagirala je međunarodna organizacija Reporteri bez granica, koja poziva hrvatske vlasti da nedvosmisleno osude takvu praksu.

Razgovorom s multimedijalnom umjetnicom Tajči Čekadom u Galeriji Prozori otvoren je program koji se na primjeru lokalne scene bavi rubnim praksama feminističke umjetnosti.