Iznimno slab odaziv i izostanak prve nagrade na Natječaju za spomen-obilježje za groblje žrtava iz Drugog svjetskog rata podcrtavaju njegov revizionističko-oportunistički besmisao.

Rušenje skejterske skulpture SC Pool jedan je od završnih, očekivanih činova u procesu pražnjenja zagrebačkog SC-a od otvorenog i kontinuiranog kulturnog sadržaja.

Isključivanje građana iz procesa planiranja, kreiranja i upravljanja javnim prostorom u suprotnosti je s njegovim kvalitetnim osmišljavanjem koje bi odgovaralo stvarnim potrebama javnosti.

Izložba QAI/CEE ponudila je vrijedne uvide u zanemarenu povijest queer seksualnosti u socijalizmu i ukazala na važnost arhiviranja manjinske svakodnevice.

Zatvaranjem vrata riječkog Malog salona gasi se još jedan prostor u kojemu je umjetnost neposredno prisutna u javnom prostoru i svakodnevnom životu grada.

Pitanje dekolonizacije muzeja široko je i kompleksno, a prije svega bi trebalo uključiti preispitivanje muzeja kao naizgled objektivnih zaštitnika manjinskih artefakata i kultura.

Prema rezultatima istraživanja izdvajanja za kulturu u Jugoistočnoj Europi, iako imaju najviši proračun, u odnosu na njega najmanje ulažu u kulturu Hrvatska i Srbija te Zagreb i Beograd.

Knjiga Veličanstveno ništa prateći različite putanje nemogućnosti nošenja sa sobom i svijetom progovara o afektivnim politikama i poetikama nezavisne izvedbene scene.

Proces donošenja novog zagrebačkog GUP-a kao prvog koraka prema realizaciji projekta "Grad u gradu", neodoljivo podsjeća na postupke koji su prethodili izgradnji "Beograda na vodi".

Protjerivanje Nigdjezemske i Menze iz prostorija bivše vojarne na Voštarnici značilo bi ukidanje jedinih autonomnih prostora nezavisne kulture u Zadru.

Turistifikacija gradova dovodi do neodrživog stanja u kojem pravo na dom postaje luksuz dostupan sve manjem broju ljudi, a tema priuštivog stanovanja sve češći aktivistički fokus.

Uvođenje naknada za izlaganje, koje je kao dio kampanje Pay the Artist Now! podržao Klaster za likovno područje, nužan je korak prema poboljšanju položaja vizualnih umjetnika.

Unaprjeđenjem tiskarskih tehnika feministički časopisi međuratnog razdoblja slikovne priloge koriste kao izdvojenu političku poruku, a zanimljivim dizajnom privlače sve širu publiku.

Kao odgovor na korporativne streaming servise koji preuzimaju sve veći dio tržišta zabave i informiranja, javljaju se medijske platforme koje istražuju nove teme i oblike upravljanja.

Dolazak Milane Vuković Runjić na čelo zagrebačkog Ureda za kulturu znači njegovo potpuno podređivanje interesima Milana Bandića koji ju je na vrlo dvojben način i uveo u institucije.