ABC: Društveni centri - Berlin, Beč, Stockholm, Split | kulturpunkt

Audio

ABC: Društveni centri - Berlin, Beč, Stockholm, Split

Autor: Radio Student

U emisiji su predstavljeni inozemni primjeri društveno-kulturnih centara, a ugostili smo Blanku Čop, koordinatoricu Platforme doma mladih iz Splita.

Republika Hrvatska ima povijest zajedničkih prostora, omladinskih klubova i društvenih domova, u kojima je živjela alternativna kultura, prostora koje je njihovim korištenjem proizvodila lokalna zajednica, prostora opuštanja i rada, zabave i važnosti, prostora u kojima su građani dijelili slobodno vrijeme, a nisu nužno plaćali ulaznicu za to. Danas, po nestanku svih tih prostora društvenosti, novi se tek trebaju osmisliti, prilagoditi svakoj lokalnoj zajednici, njenim potrebama i zajedničkim problemima. Društveno-kulturni centri mogu biti važna mjesta okupljanja građana i aktivnog uključivanja lokalne zajednice u raznolike aktivnosti organizacija civilnog društva i šire. 

S obzirom na zaista lošu situaciju po pitanju prostora za rad i predstavljanje programa nezavisne kulturne scene u lokalnim zajednicama, u posljednjih nekoliko godina ideja društveno-kulturnih centara počela je dobivati na vidljivosti prvenstveno u tom polju. Dok u Hrvatskoj zadobiva sve veću pozornost, ideja prostora zajedničkih aktivnosti u Europi, putem etabliranosti berlinske ufaFabrik, bečkog Brunnenpassage ili stokholmske Subtopije, već je postala mainstream.

Od 13. do 15. listopada u prostoru stare vojne bolnice u Vlaškoj u Zagrebu održana je konferencija Otvoreni grad - prema Interkulturnom društvenom centru u organizaciji platforme Operacija grad: Upgrade. U Abecedi nezavisne kulture emitiranoj 24. listopada predstavili smo modele spomenutih inozemnih društveno-kulturnih centara, njihove sadržaje i programe te načine upravljanja i odlučivanja. O ufaFabriku govorio je Werner Wiartalla, inženjer fizike koji se u UFA Fabriku ponajviše bavi interdisciplinarnim aspektom održivosti, kulturno-društveni centar Brunnenpassage u Beču predstavila je Zuzana Erns-Moncayo, a Subtopiju u općini Botkyrka nedaleko Stockholma Ludvig Duregård. Više o centrima čitajte u tekstu Ivane Pejić.

U kontekstu Hrvatske, s jedne strane imamo centre koje od klasičnih institucija razlikuje prvenstveno model upravljanja, poput javno-civilnog partnerstva zagrebačkog POGON-a. S druge su strane društveni centri koji uključuju u sebe raznolik sadržaj, poput socijalne integracije, društvenog poduzetništva, neformalnih obrazovnih programa ili kulturnih aktivnosti. No, takvi su centri teško ostvarivi bez suradnje lokalne uprave i lokalnog stanovništva. Otvorenost lokalne uprave prema novim modelima društvenosti, u infrastrukturnom, sadržajnom i upravljačkom pogledu, gotovo je jednoobrazno polje u Republici Hrvatskoj. Rijetki su slučajevi gdje je lokalna vlast donijela odluku o korištenju zajedničke imovine na korist lokalne zajednice, najčešće se radi o davanjima u koncesiju privatnim investitorima koji ih onda pretvaraju u komercijalne sadržaje, ili, gore, prostori ostaju zapušteni i nekorišteni te propadaju, postajući nedostupnim svakome. 

Blanka Čop, koordinatorica Platforme Doma mladih iz Splita, osnovane krajem 2012. kao zagovaračke inicijative koja okuplja udruge koje se bave suvremenom kulturom i umjetnošću te kulturom mladih, govorila je o suradnji s lokalnom upravom, stanju Dom mladih, sadržaju i modelu upravljanja željenog društveno-kulturnog centra te novom splitskom Generalnom urbanističkom planu i tendencijama prepoznatim u njemu koje se odražavaju na razvoj infrastrukture za nezavisnu kulturnu scenu.

Emisiju koja nastaje u suradnji Radio Studenta i Centra za dokumentiranje nezavisne kulture uredila je i vodila Matija Mrakovčić, a realizirao Dan Jemrić.

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 24.10.2016