ABC: Kako živi narod | kulturpunkt

Audio

ABC: Kako živi narod

Autorica: Sunčana Doričić

O novom projektu Kristine Leko u Muzeju suvremene umjetnosti govori Kosjenka Laszlo, povjesničarka umjetnosti i koordinatorica projekta.

Kristina Leko radi u području socijalno angažirane, kritičke i participativne umjetnosti, pretežno u mediju videa, fotografije, teksta, instalacije, happeninga, intervencije u javni prostor, a socijalna interakcija u središtu je njezinih interesa i aktivnosti. Pokrenula je i realizirala nekolicinu opsežnijih projekata umjetnosti u zajednici u različitim zemljama, većinom u suradnji sa socijalno ugroženim i marginalizranim skupinama poput imigranata, starijih osoba, beskućnika, nezaposlenih.

Sir i vrhnje projekt je Kristine Leko započet 2002. godine u suradnji s umjetničkom organizacijom [BLOK] u sklopu Urbanfestivala. Nastao je kao inicijativa za zaštitu zagrebačkih mljekarica i njihova običaja proizvodnje i prodaje sira i vrhnja kao izvornog proizvoda kontinentalne Hrvatske u trenutku otvaranja pregovora o ulasku Hrvatske u Europsku Uniju. Tijekom 2002/2003. godine realizirano je opsežno istraživanje, niz akcija u javnom prostoru, izložba u Galeriji PM, te manja medijska kampanja. 

S namjerom da potakne javnu diskusiju o problemu, pokrenut je website s bazom podataka i osobnim stranicama mljekarica sa šest zagrebačkih tržnica, te s bogatom statistikom o životu i radu više od 450 intervjuiranih mljekarica. Projekt je imao znatan odjek u političkim krugovima: neki su političari kopirali umjetničke akcije, dok su drugi koristili temu u dnevno-političke svrhe. S druge strane, tematskom orijentacijom kao i umjetničkom strategijom projekt je jedinstven na hrvatskoj suvremenoj umjetničkoj sceni, utjecao je na umjetničku produkciju mlađih generacija, te je nagrađen brojnim nagradama.

Nakon deset godina, Hrvatska je brojala sate do pristupanja u ujedinjenu Europu, a Kristina Leko i mljekarice nastavile su priču o siru i vrhnju. Mljekarice su u međuvremenu dobile hladnjake na tržnicama no postavljeno je pitanje hoće li u sve većem i dubljem siromaštvu mljekarice uopće imati kupaca. Akcijom dijeljenja sira i vrhnja povodom ulaska Hrvatske u Europsku uniju, koja je započela u predvorju Muzeja suvremene umjetnosti i završila u prihvatilištu Crvenog križa, željele su ukazati na posljedice gospodarske krize, ali i pokazati kako elementarna ljudska solidarnost ne smije biti zaboravljena na uštrb velikih riječi o svijetloj budućnosti.

Suradnju s Muzejom suvremene umjetnosti Leko je nastavila kada je krenula tragom Marice, mljekarice koja je umjetniku Ivanu Kožariću godinama na vrata stana donosila sir i vrhnje. Među mnoštvom Kožarićevih portreta u skulpturi i na crtežima, nalazi se crtež Marice koju je umjetnik zajedno sa suprugom rado posjećivao u Gornjoj Bistri. Kristina Leko interpretirala je Kožarićev opus na vlastiti način, postavljajući tzv. male ljude u njegov centar. Njihovi portreti, kao i crteži s prizorima iz seoskog života našli su se privremeno u jednoj novoj konstelaciji. 

U rujnu 2016. Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu predstavit će izložbeni projekt, umjetnički eksperiment koji u fokus stavlja emancipacijsko-obrazovni potencijal suvremene umjetnosti. Kako živi narod – izvještaj o pasivnosti Kristine Leko reinterpretacija je istoimene sociološke studije hrvatskog znanstvenika Rudolfa Bićanića iz 1936. koja je snažno utjecala na bivšu jugoslavensku društvenu scenu kao i na politički te gospodarski život. Osamdeset godina kasnije i tri godine nakon što je Hrvatska primljena u Europsku uniju umjetnica Kristina Leko posjećuje ista sela kao Bićanić, vodi razgovore o istim ili sličnim temama, te videom i audiom dokumentira ono što nalazi. 

Izložba rekonstruira suvremene životne uvjete osam obitelji, svaka od osam cjelina obrađuje jedan problem prisutan u lokalnoj zajednici. Prostorno je koncipirana kao selo sa osam kućanstava te funkcionira kao scenografija za performativna vodstva. Vodiči kroz izložbu individualno razvijaju svoja vodstva i osmišljavaju ih kroz radionice koje zajedno vode umjetnica i autorica projekta Kristina Leko, kazališna redateljica Anica Tomić i filozofkinja Ankica Čakardić. Na projektu još sudjeluju kustosica projekta Jasna Jakšić, filmski umjetnik Martin Semenčić te vizualni umjetnik David Smithson. U projekt su uključene povijesne reference na politički teatar Bertolda Brechta, ekonomske teorije Thomasa Pikettyja i Yannisa Varoufakisa, film Dogville Larsa von Triera iz 2003. godine. 

U novoj Abecedi nezavisne kulture, emitiranoj 25. travnja, o projektu govori Kosjenka Laszlo, povjesničarka umjetnosti i koordinatorica projekta. Sa Sunčanom Doričić razgovarala je i o aktivaciji muzeja, približavanju mlađoj populaciji i ulozi umjetnosti i kulture u procesu promjene društva.

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 27.04.2016