Afirmacija borbe | kulturpunkt

Vijesti Teorija

<

Afirmacija borbe

U suradnji Fakulteta za medije i komunikacije iz Beograda i Multimedijalnog instituta objavljena je knjiga Enid Gabrielle Coleman Kodiranje slobode: Etika i estetika hakovanja.

Piše: Tomislav Žilić

FOTO: Brian Klug

Razvojem informatičkih tehnologija i implementacijom prvih osobnih računala stvoreno je novo tržište koje od svojih početaka pa do danas predstavlja zasigurno jednu od najprofitabilnijih djelatnosti na svijetu. Naslanjajući se na prakse softverske industrije nakon 1960-ih godina, rani komercijalni računalni softver za osobna računala bio je zaštićen autorskim pravima te je onemogućavao korisnicima da ga modificiraju ili slobodno dijele, što je praksa koja se u većini slučajeva nastavlja i danas. Tek 1980-ih godina, boomom uzrokovanim pojavom osobnih računala i softverskih kompanija poput Windowsa, javljaju se inicijative koje promoviraju ideju besplatnog i otvorenog softvera, poput GNU-a Richarda Stallmana, te nešto kasnije i Linuxa Linusa Torvalda

Takav besplatni, open source softver licencirani je softver koji ne podliježe tradicionalnom poimanju intelektualnog vlasništva te korisnicima omogućuje slobodno upravljanje, dijeljenje, modificiranje i razvoj vlastitih inačica softvera. Tvorci i glavni proponenti open sourcea članovi su globalne hakerske zajednice koji kroz svoj rad i često ilegalne aktivnosti oponiraju korporativnoj globalizaciji i provođenju kapitalističkih doktrina. Također, čestim svrstavanjem hakera u isti koš s kriminalcima negira se činjenica da je veliki dio te zajednice, kroz svoj haktivistički rad, posvećen i borbi za političke ciljeve koji nadilaze prosto provaljivanje u računalne sustave radi vlastite dobrobiti.

Knjiga Enid Gabrielle Coleman Kodiranje slobode: Etika i estetika hakovanja (Coding Freedom: The Ethics and Aesthetics of Hacking) tako nam pruža uvid u život hakerske zajednice, upoznaje nas s idejom slobodnog softvera i otvorenog kôda i razmatra hakiranje kao tehnički, estetički i moralni projekt koji u sebi propituje vrijednosti suvremenog liberalizma. Autorica istražuje pojavu i politički značaj slobodnog softvera u Sjedinjenim Državama i Europi, i nastoji rasvijetliti etičku pozadinu hakerske posvećenosti slobodnom softveru, društvene kôdove kojima se hakeri vode te političku borbu kroz koju hakeri preispituju koncepte autorskih prava i prava na intelektualno vlasništvo.

E. Gabriella Coleman, internetskog nadimka Biella, je antropologinja, profesorica i istraživačica u polju etike kompjuterskog hakiranja. Predaje na Odsjeku za znanstvenu i tehnološku pismenost na Sveučilištu McGill. Redovno piše i drži predavanja o digitalnom aktivizmu, intelektualnom vlasništvu, slobodnom softveru, kontroli i nadzoru, slobodi govora itd. Pored brojnih članaka, tijekom 2014. godine napisala je i knjigu Hacker, Hoaxer, Whistleblower, Spy: The Many Faces of Anonymous (Verso).

Objavio/la tomislav [at] kulturpunkt.hr 25.03.2015