Arhitektura nesvrstanih | kulturpunkt

Vijesti Arhitektura i urbanizam

<

Arhitektura nesvrstanih

Beogradska izložba Tri tačke oslonca kroz arhitekturu Zorana Bojevića razmatra kontekst postkolonijalnog razvoja Afrike.

Među mnogim poznatim i nepoznatim pričama o Jugoslaviji postoji i ona o jugoslavenskom graditeljstvu i građevinskim kompanijama koje su masovno gradile zemlje Afrike, Azije i Južne Amerike. Dok je ponekad netko znao osobu koja je radila kao inženjer na projektima ili nekom od ovih velikih gradilišta i čuo priče iz “prve ruke”, većina se nije ni trudila saznati nešto više o tome što se, kako i za koga, zapravo, tamo gradilo. 

Novine su o ovim projektima izvještavale rutinski, koristeći nezaobilaznu frazu “novi podvizi našeg graditeljstva” i hvaleći građevinare i međunarodnu suradnju. Uglavnom su izvještaji bili fokusirani na kvantitet rada i materijalnu dobit od posla. Profesionalni arhitektonski časopisi uglavnom su ignorirali ovu temu i projekte koji su nastajali izvan Jugoslavije, fokusirani na pitanja lokalne modernizacije i razvoja arhitekture s kojom su bili neposredno suočeni. 

Izgradnja u afričkim i drugim nesvrstanim zemljama bila je previše apstraktna, iako je otvarala mnogo pitanja. Kako su se projekti povezivali sa lokalnim stanovništvom i kulturom? Što znači podizanje brana, tvornica ili hotela u zemljama koje su tek proglasile nezavisnost? Koji je odnos između tih građevina i Pokreta nesvrstanih? 

U središtu izložbe Tri tačke oslonca, koja je 18. rujna otvorena u Muzeju savremene umetnosti Beograd, rad je Zorana Bojovića, arhitekta koji je našao, u “svojoj Africi” kako je često naziva, kvalitete i logiku koja mu je pokazala put kroz proces projektiranja. Fokus izložbe su četiri velika građevinska koje je Bojović projektirao radeći za Energoprojekt: Državni sekretarijat Kanou (Nigeriji), generalni urbanistički plan za sedam gradova države Kano (Nigerija), Međunarodni sajam u Lagosu (Nigerija) i Al kulafa – razvojni program ulice Al kulafa u Bagdadu (Irak). 

Cilj izložbe koju su postavili kustosi Andrej Dolinka, Katarina Krstić i Dubravka Sekulić jest postaviti praksu arhitekta Zorana Bojovića u širi kontekst postkolonijalnog razvoja Afrike i cjelokupnog Globalnog Juga. Osnovna zamisao je prikazati internu i eksternu dinamiku Pokreta nesvrstanih, koji je definiran kao treća strana u vrijeme bipolarnog sveta izazvanog krizom Hladnog rata. Pored toga, namjera je predstavi svijet nadmetanja u globalnoj građevinskoj industriji, gdje je Energoprojekt igrao važnu ulogu sve do kraja osamdesetih godina prošlog stoljeća, kao i da se prikaže utjecaja globalnih sila na njegovu arhitektonsku praksu i intelektualnu arhitektonsku radnu snaga koja je dolazila iz nesvrstane Jugoslavije.

Više o ovoj zanimljivoj izložbi koju do 22. listopada možete pogledati u beogradskom Muzeju savremene umetnosti saznajte ovdje

Izvor: MSUB

 
Objavio/la petra [at] kulturpunkt.hr 21.09.2012