Arhivirati živu kulturu | kulturpunkt

Vijesti Dokumentacija

<

Arhivirati živu kulturu

U organizaciji portala SEEcult.org, u Beogradu je održana tribina o arhiviranju i digitalizaciji produkcije u području kulture i umjetnosti.

Piše: Matija Mrakovčić

FOTO: DRs Kulturarvsprojekt

Organizacije nezavisne kulturne scene uglavnom nemaju sistematski uređene i funkcionalne arhive, prije svega zbog ograničenih ljudskih i financijskih kapaciteta te prekarnih uvjeta rada dodatno zaoštrenih ekonomskom krizom. Dokumentaciju njihova rada ne prikupljaju ili čuvaju službeni arhivi ili muzeji, pa je značajan dio njihova umjetničkog i intelektualnog stvaralaštva zaboravljen i nedostupan široj javnosti. Povod uređivanju, sistematiziranju i arhiviranju materijala (fotografija, tekstova, video snimaka, tiskane produkcije) najčešće su organizacijski jubileji, a materijali su često sačuvani na tehnološki zastarjelim formatima i teško su provjerljivi. Istodobno, ti su materijali značajni kao izvor kolektivne memorije i budućih istraživanja burne društvene i kulturne povijesti ovih prostora.

U organizaciji portala za kulturu SEEcult.org, 22. lipnja u Magacinu u Kraljevića Marka u Beogradu, održana je tribina o arhiviranju i digitalizaciji produkcije u području kulture i umjetnosti, s posebnim osvrtom na poziciju i perspektive očuvanja povijesti nezavisne scene. Tribinu je otvorio Igor Knežević iz poduzeća Digital Archiving Solutions (DASS) koje surađuje s kulturnim institucijama (knjižnicama i muzejima) na arhiviranju njihovih materijala. Kao važan problem tog procesa istaknuo je nedostupnost digitaliziranih arhiva široj javnosti. Bibliotekarka Ljubinka Gavran iz arhiva Studentskog kulturnog centra u Beogradu upoznala je prisutne s radom na velikoj arhivi SKC-a koja izaziva stalan interes korisnika (doktoranata, istraživača, studenata i umjetnika), a kojem kronično nedostaje ljudi. 

Nela Antonović, osnivačica i redateljica Teatra Mimart, govorila je o samoarhiviranju tridesetogodišnje povijesti jednog od prvih alternativnih kazališta na prostoru bivše Jugoslavije, a nastavno na problem nedostatka ljudskih kapaciteta spomenula moguću suradnju s umjetničkim akademijama čiji bi studenti za svoje diplomske i magistarske radove radili na digitalizaciji arhiva. Teoretičar umjetnosti Stevan Vuković predstavio je projekt pod radnim nazivom Levica koji realizira s umjetnikom Zoranom Todorovićem, a obuhvaća obradu obimne arhivske građe niza institucija posvećene protagonistima umjetničkih avangardi prve polovine 20. stoljeća. Miljenka Buljević i Janja Sesar iz Centra za dokumentiranje nezavisne kulture iz Zagreba predstavile su rad Centra, institucionalni okvir financiranja digitalizacije nezavisnih arhiva te nužno povećanje vidljivost potrebe samoarhiviranja organizacija nezavisne scene.

Usporedba kulturnih politika dvije zemlje ukazuje na gotovo identične probleme, iako je situacija u Hrvatskoj utoliko bolja jer Ministarstvo povremeno prepoznaje nezavisne arhive kao mjesta proizvodnje znanja. Vlada Republike Hrvatske visoko je pozicionirala očuvanje kulturne baštine u strategiji kulturnog razvitka, no proizvodnja na nezavisnoj sceni u posljednjih dva i pol desetljeća još uvijek nije prepoznata kao znanje koje je potrebno očuvati, primjereno dokumentirati te arhivirati za budućnost. S druge strane, Vlada Republike Srbije najavila je digitalizaciju kulturne ostavštine kao prioritet kulturnog razvitka, no nije osigurala preduvjete za taj proces: natječaji za suvremenu umjetnost radi njenog arhiviranja ne osiguravaju značajnija sredstva, a apliciranje na natječaje za kulturnu baštinu onemogućeno je radi neispunjavanja standarda propisanih za kulturne institicije. Prije ili nakon svega, ostaje pitanje kako arhivirati živu kulturnu i umjetničku produkciju, onu koja nastaje "sada i ovdje" te što s arhivima nakon digitalizacije.

Tribina je održana u sklopu Abecede nezavisne kulture, projekta dokumentiranja i predstavljanja kulturnih i umjetničkih praksi u regiji koji uz potporu Balkanskog fonda za umjetnost i kulturu (BAC) zajednički provode SEEcult.org, Kulturpunkt.hr i Booksa.hr.

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 24.06.2015

VEZANE VIJESTI

Odnos visoke teorije i praktičnog posla

Piše: Dunja Kučinac
Na konferenciji u talijanskom Pratu najvećim su preprekama demokratičnosti i inkluzivnosti community arhiva istaknuti neravnopravni odnosi moći u istraživačkom i dokumentacijskom procesu.

VIDEO: Vertikala u napuklom društvu

Razgovarala: Vesna Milosavljević

Prvi u nizu intervjua u sklopu projekta Abeceda nezavisne kulture bavi se radom beogradskog Teatra Mimart, jednim od od prvih alternativnih kazališta na prostoru Jugoslavije.

Kolektivno sjećanje izazova i borbi

Piše: Matija Mrakovčić
"U aktivaciji memorija javne knjižnice nalazi se ključ borbe za zajedničko upravljanje zajedničkim resursima". Izložba i konferencija Javna knjižnica održat će se u Zagrebu početkom lipnja.