Béla Balázs Studio | kulturpunkt

Najave Projekcije

<

Béla Balázs Studio

U kinu Tuškanac bit će prikazano 13 kratkih i tri srednjemetražna filma iz arhiva ove jedinstvene filmske organizacije.

17.09.2013 - 19.09.2013 , Zagreb - Kino Tuškanac
  • A
  • +
  • -

U utorak i srijedu, 17. i 18. rujna, u kinu Tuškanac bit će prikazano 13 kratkih i tri srednjemetražna filma iz arhiva Béla Balázs Studija, jedinstvene filmske organizacije koja je 1960-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća proizvela neke od najzanimljivijih djela nastalih u tom razdoblju u istočnoj Evropi.

U okrilju tog prvobitno filmskog kluba osnovanog 1959. u Budimpešti, koji se dvije godine kasnije pretvorio u punokrvni filmski studio, svoje prve radove snimili su velikani kao što su István Szabó, Béla Tarr, Ildikó Enyedi i Gábor Bódy.

Béla Balázs Studio (kraće BBS), nazvan po mađarskom ljevičarskom pjesniku, dramaturgu, filmašu i teoretičaru koji je djelovao u prvoj polovici 20. stoljeća, osnovan je kao organizacija koja je trebala pomoći mladim redateljima tek izašlim s akademije da snime svoje prve profesionalne kratke filmove. Iako je godišnji budžet, obično u iznosu potrebnom za snimanje jednog prosječnog dugometražnog filma, stizao od države, članovi BBS-a sami su odlučivali koji će se filmovi producirati. To je autorima omogućilo veliku slobodu djelovanja u razdoblju samo nekoliko godina poslije neuspjelog mađarskog ustanka i sovjetske intervencije, kao i bijeg od duha socrealizma pedesetih i priključivanje modernim europskim filmskim stremljenjima.

Nakon prve dekade postojanja BBS-a autori koji su djelovali pod njegovim okriljem podijelili su se na dokumentarnu struju, kasnije nazvanu Budimpeštanskom školom, koja je snimala uglavnom vrlo mračne socijalno realistične filmove, i onu avangardnu, tj. eksperimentalnu.

Pod direktnim utjecajem prve svoj nastupni film Obiteljsko gnijezdo 1977. snimio je Béla Tarr, a drugu, nazvanu K3 (Kompleksna kulturna istraživanja) predvodio je Gábor Bódy, jedan od pionira evropskog eksperimentalnog filma i video arta. Filmovi iz BBS produkcije tih su desetljeća osvajali nagrade po festivalima diljem svijeta, a 1985. održana je i velika retrospektiva studija u njujorškoj MOMA-i. Nakon pada komunizma BBS je ostao bez financijskih sredstava, i sad djeluje samo kao arhiv, brinući se za čak 500 produciranih filmova, svih žanrova i duljina.

Kroz kratki pregled povijesti Béla Balázs Studija u četiri programa provest će nas Sebéstyen Kodolányi, direktor BBS arhiva, koji je odabrao ovaj program, a kurator Kratkog utorka Ivan Ramljak s njim će razgovarati o stanju mađarskoga filma nekad i sad.

Iz programa prvoga dana ističemo dva filma ključna za razvoj estetika koje su njegovali autori pod okriljem BBS-a. Prvi su Cigani Sándora Sáre, dokumentarac snimljen u stilu direct cinema, koji najbolje predstavlja tada nadolazeću školu mađarskoga sociografskog filma. Drugi je Elegia Zoltána Huszárika, fenomenalna lirska posveta konjima i mađarskoj ravnici, dobitnik nagrade za najbolji film na festivalu u Oberhausenu 1966. Prikazat ćemo i jedan od prvih filmova Istvána Szabe Ti, koji je 1963. dobio posebno priznanje na festivalu u Cannesu.

Drugi dan bit će posvećen uglavnom eksperimentalnim djelima, a iz njega izdvajamo filmove Miklósa Erdélya, arhitekta, umjetnika, pisca, pjesnika, teoretičara i redatelja koji se smatra ocem nove mađarske avangarde i glavnim pokretačem tamošnje umjetničke scene u 60-ima i 70-ima. Erdély je u to vrijeme vodio nekoliko eksperimentalnih radionica, na kojima se bavio avangardnim umjetničkim procesima, novim teorijama kreativnosti, obrazovnim metodama pod utjecajem istočnjačke filozofije i granicom između umjetnosti i znanosti. Svih pet filmova snimio je u okrilju BBS-a, a često je surađivao i s kultnim hrvatskim eksperimentalnim autorom i multimedijskim umjetnikom Ivanom Ladislavom Galetom, čiji ćemo Wal (I) Zen iz 1977, prerađen u BBS-u 1989, također prikazati.

Svi filmovi biti će prikazivani s originalnih formata (35mm i 16mm). Filmovi imaju engleske titlove, a ulaz je besplatan.

Raspored programa provjerite ovdje.


Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 13.09.2013