Bez suradnje proces nema smisla | kulturpunkt

Bez suradnje proces nema smisla

O Štruci kulture, projektu koji će sadržajno revitalizirati prostor Stare pekare u osječkoj Tvrđi, razgovaramo s voditeljicom projekta Željkom Kovačević iz FADE IN-a.

Razgovarala: Matija Mrakovčić

Gotovo se svi akteri u polju izvaninstitucionalne kulture u Hrvatskoj u manjoj ili većoj mjeri susreću s problemom nedostatka prostora za obavljanje svakodnevne djelatnosti i za prezentaciju svog rada. Radi ukazivanja na potrebe i koristi koje oživljavanje postojećih prostora s novom namjenom može donijeti životu lokalne zajednice, u Hrvatskoj je aktivno više zagovaračkih platformi i inicijativa. Ujedno, te inicijative promiču inovativne, sudioničke modele upravljanja tim prostorima, koji su temeljeni na međusektorskoj suradnji te civilno-javnom partnerstvu. 

"Kultura u centru – potpora razvoju javno-civilnog partnerstva u kulturi" natječaj je proveden kroz Europski socijalni fond u području dobrog upravljanja, i temeljem kojeg je omogućeno financiranje razvoja ili uspostave modela sudioničkog upravljanja u kulturi za 34 projekta. U seriji intervjua donosimo kratak pregled aktivnosti koje se odvijaju ili će se odvijati diljem Republike Hrvatske, s ciljem razvoja novih suradničkih modela, jačanja kapaciteta organizacija civilnog društva, provedbe kulturnih i umjetničkih programa te razvoja suradnje i umrežavanja u području sudioničkog upravljanja u kulturi.

Projekt pod nazivom Štruca kulture provodi se u partnerstvu nositelja Fantastično dobre institucije - FADE IN i partnera Nansen dijalog centra, Grada Osijeka, Romskog resursnog centra iz Darde te Hrvatskog društva kulturnog turizma iz Osijeka. Razgovaramo s voditeljicom projekta Željkom Kovačević.

 

KP: Koliko je razvijeno civilno društvo u Osijeku, s posebnim osvrtom na udruge i umjetničke organizacije u kulturi?

Koliko je meni poznato, Osijek još od ranih devedesetih ima jaku civilnu scenu s nekoliko vrlo snažnih organizacija koje su prepoznate na nacionalnoj, regionalnoj, pa usudila bih se reći i na međunarodnoj sceni. I naravno, puno manjih čiji doprinos nije ništa manje važan. Svi oni predano rade svoj posao i  kontinuirano su prisutni i čini mi se da gradu neprekidno otvaraju nove i važne perspektive koje ponekad znaju biti i neugodne, no bez toga nema napretka i to je upravo što tu scenu čini važnom i razvijenom. Pojavljuju se i nove organizacije, što je dobro jer to znači da ljudi imaju interesa za grad u kojem žive, da prepoznaju što nedostaje i da su spremni založiti se.

Što se tiče umjetničkih i organizacija u kulturi, ne mogu vam u ovom trenutku davati tu vrstu posebnog osvrta jer smo do sada imali priliku upoznati tek mali broj njih, a nadam se da ćemo kroz projektne aktivnosti kojima je predviđena suradnja s ostatkom, u dogledno vrijeme upotpuniti odgovor na to pitanje.

Ono što pak mogu reći jeste da je za grad veličine Osijeka broj kulturnih događanja prilično velik, što znači da umjetnici i kulturnjaci produciraju kulturno-umjetničke sadržaje i da ima dovoljan broj pojedinaca koji su voljni te sadržaje konzumirati. O Osijeku se voli govoriti kao o gradu iz kojeg ljudi odlaze, no koliko je važno pitati se zašto je to tako, toliko ne smijemo zaboraviti na one ljude koji žele ostati živjeti u njemu. Njima je naravno stalo da im život bude kvalitetan i mislim da se to pokazuje na brojnim razinama, među ostalim i na kulturno-umjetničkoj sceni. 

KP: Možete li nam predstaviti vaš projekt izgradnje kapaciteta za civilno-javno partnerstvo? O kojem se prostoru radi? Kakav model upravljanja njime biste htjeli osnovati? Koje sadržaje uključuje, a koje korisnike?

Projekt Štruca kulture Fade In provodi u partnerstvu s Nansen dijalog centrom iz Osijeka, Gradom Osijekom, Romskim resursnim centrom iz Darde i Hrvatskim društvom kulturnog turizma iz Osijeka. Projekt je financiran preko Ministarstva kulture, sredstvima Europskog socijalnog fonda putem natječaja Kultura u centru. Stara pekara je prostor unutar osječke Tvrđe, a riječ je o kulturnoj baštini, 250 godina staroj vojnoj austrougarskoj pekari koja je trenutno u fazi rekonstrukcije, dogradnje i prenamjene u okviru projekta "Edukativni i informativni turistički centar mladih Stara pekara s Trgom Vatroslava Lisinskog, Tvrđa" čiji je nosioc Grad Osijek. Stara Pekara bi svoja vrata, prema najavama djelatnika Grada Osijeka, trebala otvoriti građanima već ove jeseni.

Projekt Štruca kulture bi u jednom dijelu prostora Stare Pekare trebao upotpuniti dio koji nedostaje i za koji Grad Osijek, iako je to planirao, nije uspio ostvariti sredstva, a to su sadržaji. Da bi se to ostvarilo, prvo treba vidjeti koja je potreba organizacija i zajednice, ustanoviti stanje na kulturnoj i civilnoj sceni i njezine interese, a tek onda donositi zaključke. To je proces koji će trajati i kojemu treba pristupiti otvoreno. Neke od aktivnosti kreću u nadolazećem periodu, a ovim putem ih i najavljujem, to su inicijalni sastanak sa zainteresiranom javnošću na kojem će zainteresirane organizacije i pojedinci moći predlagati smjer razvoja sadržaja unutar Stare Pekare, anketa s najmanje sto građana, 2 fokus grupe i dr., a obavijesti o aktivnostima kao i pozivi stižu uskoro.

Spomenut ću i Muzej osobnih priča - jednu od sadržajnih jedinica Stare Pekare koja će djelovati kao muzejsko-galerijski prostor u kojem će se na urban i suvremen način predstaviti osobne priče građana Osijeka, predstavnika nacionalnih manjina koji u njemu žive, a iako će fokus biti na osobnim pričama pojedinki i pojedinaca, one će također biti prepoznate i kroz širi društveno-politički-socijalni kontekst našeg društva, čime zapravo doprinosimo jednoj od bitnih uloga koju bi društveno-kulturni centri trebali imati, a to je rad na poštivanju svih članova zajednice.

KP: Na koje biste prilike i poteškoće ukazali u procesu komunikacije o gore navedenim parametrima, konkretno s lokalnom upravom, drugim akterima u polju kulture, te građanima odnosno javnosti?

Mi smo za sada, na operativnoj razini ostvarili jako dobru suradnju s Gradom Osijekom, što i jeste jedan od ciljeva natječaja Kultura u centru upravo jer ovakav složen proces teško da i može uspjeti bez civilno-javnog partnerstva. Surađujemo najviše s kolegicama i kolegama iz Upravnog odjela za programe Europske unije i Upravnog odjela za društvene djelatnosti, a bez takve, dobre suradnje, proces koji čeka njih, a i nas ne bi imao smisla. Kada započnu aktivnosti u zajednici moći ću više reći o ostalom, no ono čemu se nadam je da ćemo kada dođe trenutak svatko preuzeti odgovornost za ulogu koju imamo, kao građani, kao organizacije i kao institucije.

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 03.05.2019