Bilanca jedne katastrofe | kulturpunkt

Bilanca jedne katastrofe

Teška oštećenja kulturne infrastrukture u snažnom potresu u Zagrebu na šokantan su način produbila krizu u kulturi prouzrokovanu pandemijom koronavirusa.

Piše: Lujo Parežanin

Hrvatski glazbeni zavod / FOTO: Zvonimir Ferina

Nakon prvog vala suočavanja s teškom bilancom nedjeljnog potresa, koja uključuje i nezamislivo tragičnu smrt petnaestogodišnje djevojčice, kao i brojne ljude ostavljene bez krova nad glavom, počinju se ocrtavati i širi razmjeri materijalne štete. A ona je po svemu sudeći poprilična – ovih dana mediji prenose neslužbene procjene da bi sanacija Zagreba i okolice mogla potrajati čak sedam godina, uz ogromna novčana izdvajanja.

Uz privatne gubitke, višestruko potencirane u kontekstu pandemijske krize koja je potpuno paralizirala sve javne aktivnosti, jedno je polje s posebnom boli ovih dana pratilo svakodnevne vijesti o gubitku ključnih elemenata svoje infrastrukture: polje kulture. Jer izuzev kvartovskih centara za kulturu, koje dugujemo socijalističkoj modernizaciji, gotovo je sva zagrebačka kulturna infrastruktura smještena u središtu grada: kazališta, muzeji, akademije, galerije, prostori brojnih organizacija nezavisne kulture, svi se u najvećoj mjeri nalaze u starim građevinama centra, najugroženijima potresom. Prve su tužne vijesti počele pristizati putem službenih profila na društvenim mrežama: bolne fotografije objavili su Hrvatski glazbeni zavod, Muzej za umjetnost i obrt i Arheološki muzej, koji su svi pretrpjeli ozbiljnu štetu, a potom su uslijedili i brojni drugi.

Od troje navedenih, slučaj HGZ-a posebno je zabrinjavajuć iz više razloga. Prije svega, Zavod formalno nije institucija u kulturi, što znači da se ne financira iz javnih (gradskih) sredstava na isti način na koji se, primjerice, financira Lisinski, HNK ili gradska kazališta, niti uživa istu zaštitu. Ta ga činjenica čini financijski posebno ranjivim, osobito otkako je ostao bez svojeg glavnog podstanara, Muzičke akademije, koja je u bitnoj mjeri financirala njegovo preživljavanje. Nakon upravljačke krize tijekom 2018. godine, kada je bilo govora čak i o prodaji glasovite zgrade u Gundulićevoj ulici, Zavod se pod novim ravnateljstvom na čelu s Romanom Matanovac Vučković donekle stabilizirao, da bi ga tijekom zadnjih mjesec dana opet ugrozila pandemijska kriza. U takvoj situaciji šteta prouzrokovana potresom zasigurno predstavlja dosad najdramatičniju opasnost za postojanje HGZ-a. Kako stoji u službenom mailu poslanom iz Zavoda, "stanje zgrade je doista dramatično, oštećenje su značajna, a materijalna šteta je golema. Vidno su popucali zidovi na svim katovima, oštećeni su gotovo svi nadvoji, a osobito oni u velikoj dvorani, žbuke i stakla ima po cijelom prostoru. Krovište je znatno oštećeno i prijeti opasnost od dodatnih oštećenja zgrade u slučaju dugotrajnijih oborina pa je sanacija krova više nego hitna". Uzevši u obzir ovakav opis, kao i fotografije štete, čini se očitim da će samo supstancijalna pomoć institucija spasiti HGZ od gašenja. No budući da je odnos Grada prema građevinskom kapitalu vrlo jasno usmjeren, čini se da sudbina najstarije gradske koncertne dvorane ne može biti u gorim rukama.

HGZ / FOTO: Zvonimir Ferina

U spomenutim dvama muzejima – MUO-u i AMZ-u – štetu na zgradama pratila je nažalost i devastacija dijela fundusa. U medijima se navodi da je upravo MUO prošao najgore od svih muzeja – glavni zabat, prenosi Jutarnji, pomaknuo se za deset do petnaest posto, dok na službenoj Facebook stranici stoji da su "najvećim dijelom stradali drugi i treći kat Muzeja, restauratorske radionice specijalizirane za metal, keramiku i staklo, tekstil, slikarstvo i polikromnu skulpturu, urušen je dio krovišta te su oštećeni predmeti u dijelu stalnog postava na drugom i trećem katu".

MUO / FOTO: Facebook

Iz Arheološkog pak muzeja javljaju da su stradale pretpovijesne i egiptološke zbirke te da su na zgradi "primijećene dvije rupe na rubu krova na obje bočne strane zgrade i upitna je stabilnost dimnjaka. Oštećena je žbuka na vanjskim dijelovima zgrade a unutrašnjost zgrade ima brojne napukline".

Arheološki muzej u Zagrebu / FOTO: Facebook

Dok nijedan od eksponata u Umjetničkom paviljonu srećom nije nastradao – u njemu su se u trenutku potresa nalazile vrijedne umjetnine iz postava izložbe Zagreb, grad umjetnica – sama zgrada je pretrpjela "znatnu štetu", kako stoji u službenoj objavi: "kako u eksterijeru (raspucani pojedini zidovi zgrade, potpuno puknuće vijenca krova na južnoj strani zgrade, ugrožena sva četiri tornjića na krovu od kojih naročito jedan iznad glavnog ulaza u zgradu...), tako i u interijeru gdje gotovo da i nema dijela bez oštećenja". Komentirajući procjene statičara, iz Paviljona sugeriraju da bi se sanacija mogla brojati i u godinama.

Premda se nalazi u Novom Zagrebu i premda je riječ o sasvim novoj građevini, zabrinjavajuća oštećenja zadesila su i Muzej suvremene umjetnosti, uključujući i dio građe. Uz "značajno slijeganje južnog platoa", oštećenja zidova i "nekoliko skulptura" uslijed podrhtavanja tla, u MSU-u je potres iz nekog razloga aktivirao protupožarne prskalice koje su prouzrokovale "poplavu u izložbenim prostorijama, a voda je oštetila stropove i podove te nanijela štetu nekoliko predmeta".

FOTO: MSU / Facebook

Što se obrazovnih institucija tiče, dekan ALU-a Tomislav Buntak obavijestio je Kulturpunkt da je više Akademijinih objekata oštećeno. "Najstarija i temeljna adresa je u Ilici 85 koja je nažalost pretrpjela čini se najveću štetu", navodi Buntak. "Zidovi su popucali i oštećenja su vidljiva od prvog do trećeg kata. Treći kat je u najgorem stanju (istočno krilo; slikarske klase i zapadni dio) i čini nam se da neće biti moguće odvijati nastavu dok se sve ne sanira. Oštećenja se prenose na drugi kat na kojem također u istočnom dijelu neće biti moguće održavati nastavu do sanacije. Vjerojatnost je da se neće moći koristiti ide i prema cijeloj zgradi. Moguća je i zabrana korštenja." Dio zgrade u Ilici 83 u vlasništvu Centra za odgoj i obrazovanje "Slava Raškaj", koji Akademija već 12 godina koristi kao lokaciju knjižnice, radionica za staklo i mozaik i dijela Odsjeka za animaciju i nove medije, također je pretrpio vidljiva oštećenja, uključujući i dimnjake, i treba provjeru statike. Dramatično zvuči i stanje objekta na Jabukovcu u kojem je smješten Nastavnički odsjek: u dijelu objekta koji je spojen mostom s glavnom zgradom došlo je "do početnog odvajanja zbog mogućeg klizišta pa se sada puknuće vidljivo povećalo. Naravno, tu je i niz drugih napuknuća". Oznaku neupotrebljivosti dobila je zgrada u Zagorskoj 16, a mogućnost zabrane postoji za zgradu u Ilici u kojoj je Akademijina ljevaonica umjetnina.

Posebno zabrinjava šteta koju je pretrpjela nezavisna kulturna scena, budući da ona nema institucionalno zaleđe ili financijsku podršku na koju se može osloniti u ovakvoj situaciji. Teške vijesti dolaze iz kustoskog kolektiva BLOK, koji je u petak, 27. ožujka objavio da je zgrada u kojoj je smještena njihova Baza "privremeno", "a vrlo moguće i dugoročno, pa i zauvijek" neupotrebljiva, što znači da se taj ključni prostor nezavisne scene zatvara nakon četiri godine. Veliki je to potencijalni udarac i za Trešnjevku ako Blok bude primoran preseliti u drugi dio grada, jer Baza je bila i mjesto duboko investirano upravo u svoj uži kvartovski kontekst. Zbog oštećenja su neuporabljivima proglašene i prostorije Kazališta slijepih i slabovidnih Novi život, neprocjenjivog mjesta za zajednicu kojoj je kulturna participacija često otežana i onemogućena.

Među nezavisnokulturnim prostorima koji zbog svojeg specifičnog stanja zaslužuju posebnu brigu u jeku potresa definitivno se izdvaja Medika. Uz objavljena oštećenja krova, Hacklabova Dina Karadžić u telefonskom nam je razgovoru navela kako je u desnoj zgradi napuklo nekoliko zidova te se čeka stručna procjena situacije. Karadžić ističe kako srećom nisu svi prostori nastradali, no napominje kako bi predugo rastezanje sanacije moglo biti kobno za Mediku jer je riječ o prostoru koji zahtijeva kontinuiranu brigu.

Medika / FOTO: Vedran Gligo / Hacklab

Ovo su tek prostori za koje smo do trenutka objavljivanja ovog teksta uspjeli dobiti nešto detaljnije informacije – popis je nažalost zasigurno duži, a zasebna su tema radnice i radnici u kulturi koji su ostali bez svojih prostora za rad. Neki su objekti srećom dobro prošli: ravnateljica Tehničkog muzeja Nikola Tesla Markita Franulić tako nas je obavijestila da su, usprkos nešto manjim oštećenjima, zgrade Muzeja u dobrom stanju zahvaljujući drvenoj konstrukciji i ulaganju Grada u obnovu tijekom zadnjih deset godina. Iz ZKM-a također poručuju da ih je, sudeći prema internim izvidima, ozbiljnija šteta zaobišla. Srećom, premda su prve vijesti iz Instituta za suvremenu umjetnost djelovale vrlo loše, njegova predsjednica Janka Vukmir obavijestila nas je da je procjena statičara da su prostorije ISU-a sigurne za rad. Institutu međutim svejedno predstoji borba s teškim posljedicama pandemije, budući da se u ovoj godini programski i financijski u velikoj mjeri oslanjao na izložbu 90e: Ožiljci, koja je trebala biti realizirana u sklopu Europske prijestolnice kulture, no zbog krize je otkazana.

Dakako, ovime nisu pokriveni svi slučajevi oštećenja kulturne infrastrukture u Zagrebu. Dobar dio prostora još uvijek čeka službenu procjenu statičara, a tek predstoje detaljnije projekcije opsega obnove. Uzevši u obzir dramatične promjene proračuna koje nas čekaju u ovoj i nadolazećim godinama, velika je vjerojatnost da će samo institucionalni dio kulture moći računati na koliku-toliku pomoć države i lokalnih vlasti. Za ostatak kulturnog polja, čini se da je izuzetno teška situacija nakon ovih šokova postala višestruko gorom i samo će nevjerojatan zaokret u kulturnoj politici spasiti velik dio nezavisne scene od konačnog, a za neke političke struje na vlasti vjerojatno i priželjkivanog gašenja.

Objavio/la lujo [at] kulturpunkt.hr 28.03.2020

VEZANE VIJESTI

Kobne lekcije epidemije

Piše: Lujo Parežanin
Ključno je da kulturna politika aktualnoj krizi ne pristupa kao jednokratnom problemu, nego kao lekciji o dubinskoj promašenosti našeg društvenog odnosa prema kulturnom i umjetničkom radu.

Jesensko-zimska rasprodaja

Piše: Lujo Parežanin
Opasnost od komercijalizacije prostora Hrvatskog glazbenog zavoda posljedica je nedostatka suvislog kulturnopolitičkog okvira i sustavnog zanemarivanja infrastrukture u kulturi.

Zaštitarska rapsodija

Piše: Lujo Parežanin
Zabrana održavanja konferencije za novinare povodom stanja u HGZ-u pokazuje da je kriza u toj instituciji u jeku govora o prodaji njezine zgrade dosegla svoj vrhunac.