Bogati resursi, oskudni uvjeti rada | kulturpunkt

Vijesti Javni prostor

<

Bogati resursi, oskudni uvjeti rada

U sklopu ovogodišnjeg Dana D održana je tribina posvećena modelima društveno-kulturnih centara kroz primjere inicijativa iz Čakovca, Pule, Splita, Rijeke i Zagreba.

Piše: Matija Mrakovčić

U sklopu ovogodišnjeg festivala Dan D, u prostorima bivše vojne bolnice u Vlaškoj ulici u Zagrebu, održana je tribina koja se na određeni način nadovezala na tribinu prošlogodišnjeg festivala. Ona je tematizirala sam prostor od 12 000 kvadrata u Vlaškoj, prazan i neiskorišten, no ne i derutan do te mjere da ga se ne može koristiti. No, od Dana D do Dana D u Vlaškoj se nije dogodilo ništa, a razlog tomu je, između ostalog, status same nekretnine. Smanjenjem opsega Hrvatske vojske, brojne vojne nekretnine počele su MORH-u predstavljati sve veći teret za održavanje te su s vremenom pojedini vojni prostori postepeno napuštani. Sam sustav konverzija vojnih u civilne prostore nikada nije bio do kraja uređen i ostavljao je diskrecijsko-lobistički prostor kroz koji su pojedine jedinice lokalne samouprave dolazile u posjed reprezentativnih prostora. Kompleks u Vlaškoj danas je vlasništvo Grada Zagreba koji u njega ne ulaže, ne koristi ga i općenito je primjer institucionalne nepažnje, kao i većina javne infrastrukture napuštene početkom devedesetih, bilo industrijske, vojne ili kulturne namjene.

Sama Vlaška ima golemi potencijal čemu su već drugu godinu zaredom mogli posvjedočiti posjetitelji tribine, ove godine u organizaciji Hrvatskog dizajnerskog društva i Saveza udruga Operacija grad. Tribina se bavila društveno-kulturnim centrima odnosno procesima vezanim uz njihov razvoj u Puli, Rijeci, Splitu, Čakovcu i Zagrebu. Društveno-kulturni centri predstavljaju novi oblik kulturnih institucija, koji povezuju umjetničko i kulturno sa širim civilno-društvenim djelovanjem. U konkretnim slučajevima radi se o različitim prostorima. Bivšu vojarnu Karlo Rojc u Puli trenutno koristi preko stotinu udruga, njome upravlja tijelo koje u jednakom omjeru čine predstavnici Saveza udruga Rojc i Grada, no njihove zaključke prethodno mora odobriti nadležna osoba u Gradu. Prostorima raspršenim po gradu Rijeci (kulturnom baštinom Filodrammatice i donekle Palacha, industrijskom baštinom bivše tvornice papira Hartera i Ivex-a) programski upravljaju Savez udruga Molekula i Studentski kulturni centar, a Grad se obvezao na nastavak ulaganja u infrastrukturu. 

Splitskim Domom mladih, izgrađenim za potrebe Mediteranskih igara, no nikada završenim, upravlja gradska ustanova Multimedijalni kulturni centar, pridružena članica Platforme Doma mladih, zagovaračke inicijative nezavisne kulturne scene u istoimenom prostoru. Čakovečka Inicijativa 1729/2 oformljena je s ciljem stvaranja Društvenog centra Čakovec u dijelu prostora nekadašnje vojarne u vlasništvu Međimurske županije, u cijelosti prepuštenom Gradu Čakovcu na upravljanje. Model upravljanja kojem teže sve spomenute inicijative jest onaj Pogona - Zagrebačkog centra za nezavisnu kulturu i mlade, koji su osnovali Savez udruga Operacija Grad i Grad Zagreb temeljem civilno-javnog partnerstva gdje je ravnopravno suodlučivanje institucionalizirano. To Pogon čini prvom takvom javnom institucijom u kulturi u Hrvatskoj i široj regiji, koja je postavila primjerenije zakonodavne okvire za izgradnju takvih centara i u drugim gradovima.

Na tribini su predstavnici saveza za nove društveno-kulturne centre govorili o problemima s kojima se trenutno susreću, ali i radu koji im predstoji. S obzirom da u Pogon, nakon početnih ulaganja u opremu, Grad ništa više nije investirao, a broj programa i korisnika prostora narastao, aktualizirana je ideja o centru koji postoji na više lokacija i koji provodi različite tipove programa za različite publike. Miljenka Buljević iz SU Operacija grad istaknula je suradnju Saveza s Centrom za mirovne studije u mapiranju aktera unutar različitih područja civilnog društva (ljudska prava, dobra ekonomija, socijalno poduzetništvo) te unapređenju modela civilno-javnog partnerstva koji bi uključio i druge potrebe, osim užekulturnih: integracijski centar, potrebe azilanata, otvaranje restorana koji bi vodila zadruga Okus doma.

Igor Roginek iz čakovečkog ACT-a izvijestio je da je Inicijativa 1729/2 u procesu registracije radi olakšavanja procesa dogovora i pregovora s županijskim i gradskim vlastima koje su im predložile da izađu s konkretnim prijedlogom upravljanja. Inicijativa do kraja srpnja očekuje potpisivanje ugovora o osnivanju novog tipa ustanove. Marin Lukanović iz Filmaktiva, članice SU Molekula, rekao je da je između Grada i Molekule načelno dogovoren sporazum o modelu upravljanja, a Savez očekuje da će do kraja 2016. godine biti potpisani osnivački akti o novoj ustanovi. Platforma Doma mladih također je u procesu formalizacije svog članstva i nedavno je pozvana na prvi sastanak s Gradom nakon dvije godine. Tamo im je, rekla je Miranda Veljačić iz Platforme 9,81, upućeno pitanje je li Platforma spremna samostalno upravljati Domom mladih što ih je nagnalo da preispitaju ideju o tome što Dom danas treba biti i potrebi uključivanja novih organizacija. Danijela Poropat iz SU Rojca govorila je o izrađenom prostornom planu održivosti Rojca, poslovnom modelu hostela i partnerstvu s Molekulom u projektu Poduzetnički generator.

Osnovni paradoks u kojem se nalaze sve spomenute inicijative jesu, s jedne strane nestabilni uvjeti rada saveza i organizacija koje ih čine s obzirom na smanjenje programskih sredstava i njihovu neredovitu i zakašnjelu isplatu, a s druge strane, raspolaganje velikim prostorima i tisućama metara kvadratnih koji još uvijek nisu adekvatni za provođenje programa. Stoga je nužno, zaključili su govornici, nakon mapiranja prostora i aktera, proširiti fokus na nove prostore te unaprijediti model civilno-javnog partnerstva prema širim društvenim potrebama. Stara vojna bolnica, koju jednom godišnje oživi Hrvatsko dizajnersko društvo, čini se jednim od logičnih poticaja širenju zagovaračke platforme prema Gradu, dok je sljedeći korak umrežavanje samih društveno-kulturnih centara, ovih spomenutih, ali i onih u nastajanju, u Zadru, Šibeniku, Varaždinu, Koprivnici, i tko zna gdje još. 

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Demokracija bez participacije koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Objavio/la antonija [at] kulturpunkt.hr 07.07.2015

VEZANE VIJESTI

Potrebe treba stvoriti, a društvenost proizvesti

Piše: Matija Mrakovčić
Društvene potrebe koje bi Hrvatski dom kao budući socio-kulturni centar morao obuhvatiti, u fokus razgovora moraju postaviti oni koji dijalog iniciraju - organizacije civilnoga društva.

Stvaranje novih prostora slobode

Piše: Matija Mrakovčić
Interaktivna baza podataka Spacebook ne mapira samo neiskorištene javne prostore u Srbiji već spaja ljude koji se njima bave s ciljem pravičnijeg upravljanja gradskim resursima.

Ne možete zabraniti građanima da misle

Piše: Matija Mrakovčić

Unatoč dozvoli, aktivisti inicijative Ne da(vi)mo Beograd privedeni su tijekom dijeljenja glasila koje obrađuje sporne točke projekta Beograd na vodi.