Bojimo se ksenofobije | kulturpunkt

Vijesti Društvo

<

Bojimo se ksenofobije

Nakon mjesec dana humanitarne krize u Hrvatskoj i ulaska više od 200 000 izbjeglica u zemlju, inicijativa Dobrodošli organizirala je tribinu o trenutnim događanjima u regiji.

Piše: Matija Mrakovčić

FOTO: CMS

"Hrvatska i druge države imaju moralnu, povijesnu i zakonsku obvezu rješavanja ove humanitarne krize stavljajući u prvi plan ljudsku sigurnost i dostojanstvo, a svoje političke igre i nadmudrivanje ostaviti za neko drugo vrijeme i za neke druge teme s manje ljudskih gubitaka. Posezanja za zidovima, ogradama i vojskom ne smiju postati naša svakodnevica", apel je koji je Incijativa Dobrodošli poslala 20. listopada, nakon zatvaranja mađarske granice i preusmjeravanja izbjeglica na granicu sa Slovenijom.

Slovenija je na graničnim prijelazima uspostavila registracijske centre na granici s Hrvatskom i prihvatne centre na granici s Austrijom. Nakon registracije, osobama se izdaje dozvola za boravak u Sloveniji do 6 mjeseci te se odvoze u prihvatne centre odakle su pješice praćeni do Austrije. Ulaskom u Austriju, osobe dočekuje austrijska policija koja ih ponovno registrira, nakon toga se prevoze u Graz i Beč. Prema navodima slovenskih aktivista, Austrija dnevno prima 1500 osoba. Trenutno je fokus Europske unije na zadržavanju izbjeglica u turskim kampovima i na grčkoj granici, a poneka područja, poput srpsko-bugarske granice, javnost i mediji uopće ne prate.

U Zelenoj akciji 21. listopada održana je tribina na kojoj su se okupili predstavnici aktivističkih inicijativa iz Srbije, Slovenije i Hrvatske te se razgovaralo o trenutnoj situaciji i događanjima u regiji. Osim regionalne suradnje unutar civilnog društva i grassroot pokreta, na tribini je istaknut nužan aktivistički i politički pritisak na siguran i otvoren prolaz izbjeglicama, a kao aktualni problemi istaknuti su vojno-policijski pristup krizi, propuštanje samo visoko strukturiranih organizacija u koordinaciju te volonterski tip rada koji postaje gotovo nemoguć u uvjetima nesigurnih, proizvoljnih graničnih prijelaza na koje se izbjeglice dovoze. Aigul Hakimova, aktivistica slovenske Protirasistične fronte brez meja, rekla je da je Europska unija "ostavila na cijedilu " balkanske države, dok njihove vlade ne dopuštaju građanima da "uopće vide izbjeglice". Slijedom toga, došlo je do svojevrsne normalizacije stanja - izbjeglice su "tu negdje u blizini", o njima čitamo u medijima i gledamo ih na televiziji, no nedostatno smo upoznati s lošim uvjetima u kojima se nalaze i načinima na koje su tretirani.

"Niz političkih dogovora i pregovora fokusiranih na zadržavanju ljudi što dalje od EU doveo je do posljedica koje se očituju u sve opasnijim i neprihvatljivim uvjetima na granicama. Zbog sporog i ograničenog propuštanja ljudi na granicama, volonteri svjedoče pothlađenosti izbjeglica, nedostatku hrane i vode te informacija što sve dovodi do frustracija, dodatnog stresa i nervoze. Trenutni vremenski uvjeti nužno traže zatvorene, čvrste, grijane objekte, neovisno o tome koliko se ljudi zadržavaju. Prisutnost ranjivih skupina, među ionako ranjivom populacijom, dodatno nas obvezuju da čim hitnije osiguramo takve kapacitete i osiguramo dostojanstvene uvjete prihvata i smještaja", upozorili su iz Inicijative.

Na tribini je tako istaknuto da moramo prvenstveno djelovati u lokalnom odnosno nacionalnom kontekstu, aktivirati javnost, organizirati akcije i proteste jer, kako je istaknula jedna sudionica tribine, "mi se zapravo bojimo - ksenofobije".  Također, od samih izbjeglica možemo učiti kako "probijati kordone", deprivatizirati zajednička dobra i redistribuirati bogatstvo Europe. Kao što je rekla Hakimova, i mi smo izbjeglice: "Nitko koga znam nema rješeno stambeno pitanje ili sigurno zaposlenje". Stoga je pozvala na ujedinjenje u antifašistički pokret zemalja koje baštine njegovo naslijeđe, koji bi mogao odgovoriti na različita nastojanja kojima svjedočimo u posljednje vrijeme, a koja zasigurno ne predstavljaju većinu građana tih država.

Istovremeno, volonteri i organizacije koje su mjesecima na terenu, objavili su apel europskim vladama da umjesto pružanja pomoći državama koje podižu ograde pruže trenutnu pomoć svim onim državama pogođenima izbjegličkom krizom. "Pozivamo na izgradnju sigurnih prihvatnih i tranzitnih centara, s objektima prilagođenima za oštre zimske uvjete u regiji. Također pozivamo na pružanje humanitarne pomoći onima kojima je ona potrebna, kao i na adekvatnu medicinska skrb, te koordinaciju svih aktivnosti na paneuropskoj razini". S obzirom da su volonteri do sada na mnogim mjestima u potpunosti zamijenili nedostatak humanitarne pomoći i kapacitete vlada, "apeliramo na EU da neodložno započne s primjenom ostalih mehanizama koji će osiguravati siguran prolaz do Europske unije".

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 22.10.2015

VEZANE VIJESTI

Očekujemo dobrodošlicu izbjeglicama

Razgovarala: Matija Mrakovčić
O sustavu azila i integraciji migranata u hrvatsko društvo, izbjegličkoj krizi u Europi te ksenofobiji i govoru mržnje u hrvatskom medijskom prostoru razgovaramo s Teom Vidović iz CMS-a.

Uzrocima se ne nazire kraj

Pripremila: Matija Mrakovčić
Koordinirano djelovanje jedini je sustavni odgovor na masovne izbjegličke tokove, stav je Inicijative Dobrodošli povodom konferencije o zemljama Istočnog Mediterana i ruti Zapadnog Balkana.

Jalovost na vrhu

Pripremio: Vatroslav Miloš
Nakon summita o izbjegličkoj krizi jasno je da je EU usvojila kratkovidnu i restriktivnu strategiju obrane i zaštite vanjskih granica koje su dovoljno daleko od srca Europe.