Bolna mjesta hrvatskog društva | kulturpunkt

Vijesti Vizualne umjetnosti

<

Bolna mjesta hrvatskog društva

Zbog izložbe Spajanje Svjetova, zatvoren je 28. Adria Art Annale. Odluku ravnateljice Muzeja grada Splita podržao je i splitski gradonačelnik Ivo Baldasar.

Piše: Martina Domladovac

FOTO: Adria Art Annale

28. Adria Art  Annale, "manifestacija koja promiče suvremenu umjetnost, a cilj joj je stvaranje jedinstvenog misaonog i djelatnog prostora kao zametka vizije budućeg društva", zabranjen je odmah po otvorenju. Početak manifestacije obilježilo je otvorenje izložbe Spajanje svjetova, no već idući dan posjetitelje su dočekala zaključana vrata, zaštitar i oznaka da je izložba zatvorena do daljnjega zbog "izvanrednih okolnosti".

Odluku o zatvaranju potpisala je Narcisa Bolšec Ferri, ravnateljica Muzeja grada Splita koji od prošle godine upravlja Podrumima Dioklecijanove palače gdje se manifestacija odvijala, a odluku su podržali splitski dogradonačelnik i pročelnik Službe za kulturu i staru gradsku jezgru, zaključivši da je izložba "prešla granicu umjetničke provokativnosti".

Sporni izložak preispitivao je stvarno značenje i podrijetlo svastike, simbola koji izvorno u hinduizmu predstavlja život i nenasilje, te na neki način provocira naše današnje shvaćanje njegove simbolike. Upravo u Splitu svastika je posljednjih mjeseci zanimljiv "simbol", od gradskih fasada do nogometnih travnjaka, stoga nije čudno kako se baš u Splitu, baš sada, pokreće pitanje šireg konteksta njegove upotrebe.

No, čini se da gradske vlasti i donositelji odluka nemaju sluha za takav pristup umjetnosti, jer prema riječima splitskog gradonačelnika Ive Baldasara, "sa svastikom se ne igra". Valja još spomenuti kako plakat manifestacije AAA prikazuje gradonačelnika s ustrijeljenim nilskim konjem u stilu Nadana Vidoševića, kojim se kritizira odnos gradskih vlasti prema kulturi i umjetnosti u Splitu. 

Kao odgovor na odluku ravnateljice muzeja, umjetnik Milan Brkić odlučio je na simbolički način prikazati revolt prema instituciji koja brani temeljne slobode umjetničkog izražavanja, skočivši na kartonsku kutiju s natpisom "Muzej grada Splita", što je ravnateljica doživjela kao osobni napad te demonstrativno napustila manifestaciju.

Time se nastavlja politika razvoja kulture grada Splita prema pretvaranju čitavog prostora najuže gradske jezgre, uključujući i Podrume, u zabavni park kojim šeću kostimirani antički likovi, umjesto da se orijentira prema potrebama i interesima svih građana. Osim upitnih motiva zbog kojih je manifestacija zatvorena, cenzuriranje izložbe posebno je štetno zbog podilaženja javnosti i stvaranja "kulture ugađanja". Ovime su ravnateljica muzeja i gradonačelnik Baldasar pokazali apsolutno nerazumijevanje uloge umjetnosti koja ne smije podilaziti već ukazivati na bolna mjesta u društvu. 

S druge strane, gradonačelnik kojem je "dosta insinuacija" koje predstavlja svastika, prije nešto više od godine dana ponosno je predstavio spomenik posvećen IX. bojni "Rafael Vitez Boban". Zato se opravdano postavlja pitanje kako to da su se baš u ovom trenutku gradske vlasti sjetile reagirati na diskriminaciju i govor mržnje, kada niti policija, koju je pozvala sama ravnateljica, nije pronašla ništa sporno u tom radu.

Unatoč svemu, umjetnici ne odustaju od programa javnih tribina i predavanja koje će održati "na nogama" u prolazu ili u zapadnom dijelu Podruma, a na praćenje ostatka programa pozivaju i gradonačelnika Baldasara i dogradonačelnika Kovačevića.  

Objavio/la martina [at] kulturpunkt.hr 05.10.2015

VEZANE VIJESTI

Tri prsta i gola bradavica

Piše: Matija Mrakovčić
Ekološka svijest, svijest o zajedničkim dobrima te umjetnost koja kritički promatra društveni kontekst i njemu se obraća, u hrvatskom se društvu smatraju neprijateljima postojećeg sustava.

Postojani trendovi

Piše: Matija Mrakovčić
U protekloj je godini zabilježeno 237 napada na umjetničke slobode, ali i ugnjetavanja, pritvaranja te progona umjetnika diljem svijeta.

Pukotine u monolitnoj slici

Piše: Bojan Krištofić
Prikupljanjem i digitalizacijom otpisanih knjiga povodom 20. godišnjice Oluje i umjetničkim akcijama u javnom prostoru, WHW ukazuje na brisanje kulture kao preduvjet prekrajanju povijesti.