Čarobnjaci odgojno-obrazovnog sustava | kulturpunkt

Vijesti Znanost i obrazovanje

<

Čarobnjaci odgojno-obrazovnog sustava

Državni pedagoški standard ne poštuje se u predškolskom, kao ni u osnovnoškolskom sustavu odgoja i obrazovanja.

Piše: Matija Mrakovčić

Fotografije: Matija Mrakovčić / Kulturpunkt.hr

  • A
  • +
  • -

Sindikat obrazovanja, medija i kulture (SOMK) održao je prosvjed na Trgu bana Jelačića 5. svibnja, gdje su odgajateljice i odgajatelji Grada Zagreba zatražili institucionalnu podršku u pet točaka: neodgodivu primjenu Državnog pedagoškog standarda, hitno donošenje plana i razvoja mreže dječjih vrtića, bržu izgradnju i otvaranje novih smještajnih kapaciteta, povećanje sredstava za nabavu igračaka i potrošnog materijala te vraćanje stimulacija voditeljicama posebnih i kratkih programa u okvire koji su vrijedili do prosinca 2015. godine.

Naime, 2008. donesen je Državni pedagoški standard predškolskog odgoja i obrazovanja (DPS) koji propisuje broj djece u grupama te prostorne i materijalne uvjete rada. Do 2014. godine, kada je predviđena njegova puna primjena, mnoge lokalne zajednice nisu se prilagodile DPS-u i osigurale odgovarajuće uvjete za rad. Primjerice, u Gradu Zagrebu koji ima najviše vrtića (60 gradskih i isto toliko privatnih) te uključenost djece u predškolske programe od 85 posto, dugi niz godina nije riješen gorući problem broja djece u odgojnim grupama. Zagreb ima oko 10 tisuća djece više od dopuštenog standarda jer godinama nije sustavno planirao i razvijao kapacitete sukladno stvarnim potrebama. Grad je također smanjio iznos prehrane za djecu pa tako vrtići dnevno smiju potrošiti 9 kuna za prehranu, što znači manje od 2,5 kune po obroku, odgajateljicama u vrtiću ukinuto je pravo na topli obrok. 

S druge strane, predškolski sustav samo je naizgled uređen sustav. Broj djece u grupama nije jedini problem - zbog manjka broja zaposlenih manje se pozornosti može posvetiti djeci s poremećajima u ponašanju i teškoćama u razvoju, nedostatna je pomoć stručnih suradnika (pedagoga, psihologa, defektologa), često ne postoji adekvatno igralište, neki su objekti jako stari, sobe premalene, a sanitarni prostori nisu primjereni. Manjkava su didaktička sredstva, prisutan je mobbing ravnatelja vrtića, odgajateljice su pod stalnim pojačanim fizičkim i psihičkim naporom, kao što je pokazalo istraživanje Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju (BRID) i SOMK-a o uvjetima rada u zagrebačkim vrtićima. 

Stoga su odgajateljice i odgajatelji, nenastavno osoblje i roditelji 16. lipnja održali prosvjednu akciju pred Skupštinom Grada Zagreba tražeći da Skupština prihvati Zaključak o stanju u predškolskim ustanovama.

Prema Zaključku predlagatelja Kluba gradskih zastupnika SDP-a, zadužuje se gradonačelnik Milan Bandić putem Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport pročelnika Ivice Lovrića, u suradnji s Gradskim uredom za strategijsko planiranje i razvoj grada, da do iduće sjednice Gradske skupštine izradi plan mreže dječjih vrtića u gradu. Također, njime se zadužuje gradonačelnik da za iduću sjednicu podnese izvješće o stanju u predškolskim ustanovama kojima je osnivač Grad Zagreb, s osvrtom na provedbu DPS-a u predškolskim ustanovama, ustrojavanju sustava ranog otkrivanja i podrške za darovitu djecu predškolske dobi, stanje stimulacije provoditeljima posebnih programa u dječjim vrtićima, te ispunjenju potreba prehrane djece u dječjim vrtićima u odnosu na predviđena materijalna sredstva.

Božica Žilić, predsjednica Sindikata obrazovanja, medija i kulture, istaknula je da se nakon prosvjeda na Trgu nije ništa bitno promijenilo, no otvoren je socijalni dijalog sa sindikatom te komunikacijska suradnja s gradskim Uredom za obrazovanje. Ipak, "odgovori koje smo dobili ne mogu nas zadovoljiti jer iz njih ne vidimo garanciju za rješavanje zahtjeva. Mnogi naši zahtjevi nisu vezani uz novac već dobru volju". Kao odgajateljica koja radi već 34 godine u sustavu, Žilić se nada da bi se danas konačno moglo riješiti pitanje odgovornosti za osiguravanje više sredstava za rad s djecom, igračaka i potrošnog materijala. "Danas se govori da je to odgovornost ravnatelja, no Gradski ured je naredio štednju. Između tog nadmudrivanja nalaze se djeca i odgajatelji. Mi želimo svoj posao odraditi kvalitetno i stručno i unatoč svemu postižemo visoke rezultate i kvalitetu koja je prepoznata i kod roditelja. No, to je puno puta rad na granici znanstvene fantastike, mi smo čarobnice koje od ničega moramo stvoriti nešto". 

Uloga Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta važna je u normiranju zakona te nadziranju i kontroli sustava odgoja i obrazovanja. Regionalne razlike unutar sustava su postojane, a očituju se u uvjetima rada, kao i radničkim pravima. Kolektivni ugovori ovise o volji gradskih i općinskih vlasti, u svakom su gradu i općini različiti, kao i plaće koje su u ekonomski slabije razvijenim sredinama često puno niže.

S obzirom na nedosljednu provedbu DPS-a, SOMK je uputio pismo Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta jer su čuli da Gradski ured traži od ministarstva da se standardi stave u mirovanje ili da se naprave standardi koji odražavaju realno stanje. "Imamo pisani odgovor od ministarstva da niti jedan ministar do sada nije, pa ni sada gospodin Šustar ne daje suglasnost da se mijenja standard predškolsog odgoja nego da očekuje, s obzirom da ga je donio Sabor, da svaki grad pa tako i Zagreb počinje stvarati uvjete za njegovo ostvarenje. Srozavati standard nije primjereno jer i sam novi kurikulum odgoja i obrazovanja je nametnuo šire, fleksibilne okvire odgojiteljima, otvorenost i drugačiji pristup radu, s naglaskom na individualni rad u manjim grupama. To je s ovim standardom nemoguće postići, a za sada imamo samo garanciju da se DPS neće mijenjati", kaže Žilić.

Državni pedagoški standard osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja također se ne poštuje, pogotovo u produženom boravku (organizirani boravak djece u školi nakon redovite, obvezne nastave i školskih aktivnosti, s prehranom) te izvođenju dopunske nastave (individualizirani oblik rada u skupinama za učenike koji ne prate redoviti nastavni program s očekivanom razinom uspjeha) i dodatne nastave (individualizirani oblik rada za potencijalno darovite učenike). Za komentar smo upitali Sanju Šprem, predsjednicu Sindikata hrvatskih učitelja. "DPS se ne provodi stopostotno kao što je njime precizirano - negdje u boravku ima previše učenika, a negdje postoji i narušenje broja u suprotnom slučaju, u školama koje nemaju dovoljan broj učenika koje DPS propisuje za održavanje dodatne nastave". Produženi boravak, oblik odgojno-obrazovnog rada namijenjen učenicima razredne nastave, prema DPS-u organizira se s najmanje 14 učenika, a u pravilu s 20 učenika. 

U Zagrebu je Sindikat hrvatskih učitelja detektirao problem kod učitelja i učiteljica koji rade u boravku. Oni potpisuju ugovor na neodređeno s Gradom, no informacijski sustav Centralnog obračuna plaća (COP), koji upravlja proračunskim sredstvima za plaće zaposlenih u javnom sektoru, ne omogućava plaćanje prekovremenog rada. "Naprimjer, učitelj razredne nastave se razboli, a mijenja ga učiteljica iz boravka koja nije u COP-u pa joj nije moguće platiti taj prekovremeni rad", objašnjava Šprem. "To je nelogičnost koju bi morali uskladiti ministarstvo i Grad Zagreb jer je prekovremeni rad osiguran Zakonom o radu i kolektivnim ugovorima. Sindikat sklapa kolektivne ugovore s Vladom, a nemamo mogućnost sklapanja ugovora s Gradom te ne možemo tako zaštititi svoje članove koji rade u boravku. Upite smo slali poslodavcima, gradu i ministarstvu - MZOS je upozoren i on bi morao prilagoditi sustav".

Odgovornost se tako, kao i mnogo puta do sada, prebacuje iz Grada u Ministarstvo, s ravnatelja ustanova na Grad, a sve se lomi na leđima zaposlenih u sustavu odgoja i obrazovanja. Ipak, nakon mnogo vremena, upravo su oni u fokusu javnosti, gdje i trebaju biti jer se radi o ljudima koji su prvi socijalizacijski element onima kojima ostavljamo budućnost. 

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Kultura participacije koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 16.06.2016

VEZANE VIJESTI

Preko leđa odgajatelja i odgajateljica

Piše: Matija Mrakovčić
Sindikat obrazovanja, medija i kulture traži neodgodivu primjenu Državnog pedagoškog standarda te hitno donošenje plana i razvoja mreže dječjih vrtića grada Zagreba.

U školske kolektive treba ulagati

Razgovarala: Matija Mrakovčić
Građanski odgoj i obrazovanje provodi se u svim osnovnim i srednjim školama u RH. O stanju na terenu razgovaramo s Ines Elezović iz Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja.

Vjera u boga i vrtićka sloga

Piše: Matija Mrakovčić
Pri odgojno-obrazovnim propustima temeljenim na identitetskim politikama, rijetko se problematizira nedostupnost osnovnih socijalnih usluga uzrokovana povlačenjem države iz tog sektora.