Cenzurirano Necenzurisano | kulturpunkt

Vijesti Vizualne umjetnosti

<

Cenzurirano Necenzurisano

Članovi fotografskog kolektiva Kamerades ocijenili su da je cenzura njihove izložbe još jedan pokazatelj sužavanja slobode izražavanja.

Piše: Matija Mrakovčić

(Samo)zatvaranje (ne)cenzurisane izložbe, FOTO: Kamerades

Fotografski kolektiv Kamerades u galeriji Artget Kulturnog centra Beograda (KBC) otvorio je 10. ožujka izložbu pod nazivom Dirty Season – necenzurisano koja predstavlja, kako kažu, "neprestanu manipulaciju masom, borbu za glasove onih kojima već dugo nije stalo, pokušaje animacije ili reanimacije naroda, masovno zasipanje posterima, bilbordima, reklamama koje obećavaju bolje sutra, grafitima, sloganima, audio i video nastupima, kreirajući cirkusku predstavu pod nazivom: Predizborna kampanja". Ivana Tomanović, umjetnička direktorica Galerije u 2016. godini, smatra da se snaga fotografija kolektiva Kamerades nalazi u "satiričnom pogledu na nas same, obezglavljene baš kao što su i političari koji, poput vukova, menjaju samo dlaku (partiju), ali ne i ćud". Kolektiv Kamerades čine Marko Risović, Milovan Milenković, Marko Rupena, Nemanja Jovanović, Nemanja Pančić i Saša Čolić, a osnovan je 2012. godine.

Samo pet dana po otvaranju izložbe kolektiv je najavio povlačenje izložbe jer je dio postava skinut iz galerijskog izloga, čime je, smatraju, izložba izgubila smisao. Iz izloga galerije koji gleda na Trg republike skinute su, po nalogu v.d. direktorice KCB-a Ivone Jevtić, fotografije oštećenih predizbornih plakata različitih političkih stranaka. Na uklonjenim fotografijama su premijer Aleksandar Vučić, predsjednik Srpske napredne stranke, ministar vanjskih poslova i lider Socijalističke partije Srbije Ivica Dačić, lider Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj. "Ovakav ironični obrat nismo mogli ni da sanjamo. Baš to o čemu izložba govori sada se dešava sa našim radom", naveli su Kamerades, napominjući da su produkciju radova platili sami, a da je Artget osigurao prostor. Ističući da su kroz svoj rad ostali vjerni ideji slobode izražavanja i govora, te da to pravo ne shvaćaju zdravo za gotovo i da su spremni za njega se boriti, članovi kolektiva pozvali su sve da im se 15. ožujka pridruže u zajedničkom povlačenju izložbe iz galerije.

Direktorica Kulturnog centra Ivona Jevtić rekla je da je u pitanju nesporazum jer su se uklonjena četiri postera, ne fotografije, nalazila na prozorima "za čije je postavlјanje neophodna dozvola Zavoda za zaštitu spomenika" te da su programski direktor i umjetnički direktor to učinili mimo njenog znanja. Prema njenim riječima, na mjestu uklonjenih plakata trebao bi biti postavljen ćirilični natpis naziva KCB-a. Programski sektor Kulturnog centra Beograda izrazio je protivljenje odluci i postupku v.d. direktorice: "Profesionalna obaveza nas zaposlenih u kulturi jeste otvaranje prostora za umetnike, umetnice, umetničke grupe i druge autore, a nikako ukidanje i ograničavanje kulturne produkcije. Podržavanje slobode izražavanja, kritičkog mišlejnja i poštovanje integriteta umetničkog rada osnovne su vrednosti na kojima bi trebalo da počiva rad u institucijama kulture i umetnosti“, stoji u priopćenju objavljenom na Facebook stranici. 

Skidanju izložbe i njenom prijevremenom zatvaranju prisustvovali su, uz policijsko osiguranje, mnogobrojni umjetnici, kustosi i drugi predstavnici stručne javnosti, kao i građani i zaposlenici KCB-a. Urednica likovnog programa KCB-a, kustosica Svetlana Petrović, rekla je da je uklanjanje fotografija s izložbe "apsolutno neprofesionalno" i da programski sektor, kao ni urednica Galerije nisu bili obaviješteni da će pojedini radovi ranije biti uklonjeni. Povodom skidanja fotografija, Asocijacija Nezavisna kulturna scena Srbije (NKSS) zatražila je od gradskih vlasti smjenu v.d. direktorice te pozvala sve autore na bojkot KCB-a do ispunjenja tog zahtjeva, Nacionalni savet za kulturu osudio je uklanjanje radova ističući da se protivi svakom obliku cenzure jer je "sloboda stvaralaštva osnovni preduslov postojanja kulture", a srpski PEN centar zatražio je hitnu smjenu direktorice.

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 21.03.2016

VEZANE VIJESTI

Ima li prostora za kulturu?

Pripremila: Matija Mrakovčić
Objavljen je novi, četvrti broj časopisa nezavisne kulture MANEK, u izdanju Asocijacije Nezavisna kulturna scena Srbije.

Koliko je umjetnost slobodna?

Piše: Martina Domladovac
Prema izvješću organizacije Freemuse, umjetnici u svijetu sve su više izloženi napadima militanata ili organizacija civilnog društva povezanih s političkim ili vjerskim organizacijama.

Postojani trendovi

Piše: Matija Mrakovčić
U protekloj je godini zabilježeno 237 napada na umjetničke slobode, ali i ugnjetavanja, pritvaranja te progona umjetnika diljem svijeta.