Čija je privilegija prisutnosti? | kulturpunkt

Vijesti Izvedbene umjetnosti

<

Čija je privilegija prisutnosti?

Knjiga Ružice Šimunović prva donosi povijest ženskog izvedbenog djelovanja u Hrvatskoj, potkrijepljenu dubinskim intervjuima s umjetnicama koje se performansom bave od 1970-ih do danas.

Pripremila: Matija Mrakovčić

Sandra Sterle, Mučnina

"Kada govorimo o performansu u Hrvatskoj prva imena koja padaju na um su Tomislav Gotovac, Vlasta Delimar, Slaven Tolj,  Siniša Labrović, Marko Marković. Stječe se dojam da su, osim Vlaste Delimar koja je dobrano zadužila žensku performersku scenu, zaista svi korifeji te scene muškarci. No, je li taj dojam baš točan? Ili još bolje pitanje, kako ga je formulirala autorica nove knjige o performansu: čija je privilegija prisutnosti?", pita se u predgovoru knjige Olga Majcen Linn.

Knjiga Ružice Šimunović Tijelo u dijalogu: Ženske performativne prakse u Hrvatskoj sistematično je izrađena komunikativna povijest ženskog izvedbenog djelovanja, potkrijepljena sustavnim intervjuima s praktički svim umjetnicama koje se u bilo kojoj fazi svog djelovanja bave performansom, od 1970-ih godina do danas. To su Milijana Babić, Tajči Čekada, Tanja Dabo, Vlasta Delimar, Fokus grupa, Amela Frankl, Sanja Iveković, Božena Končić Badurina, Ksenija Kordić, Nina Kurtela, Kristina Leko, Kata Mijatović, Mejra Mujičić, Renata Poljak, Lala Raščić, Dina Rončević, Sandra Sterle, Ksenija Turčić, Sonja Vuk i Vlasta Žanić. Knjiga Tijelo u dijalogu opredmećuje njihovih dvadeset glasova kroz koje saznajemo više o motivaciji, fazama djelovanja, pojedinim performansima, a kroz kunsthistoričarski dosljedno i pedantno vođene intervjue, stvara se nezamjenjiva arhiva podataka u prvom licu.

U opsežnom uvodu Ružica Šimunović daje sintetički pregled kulturnih, političkih i filozofskih premisa koje su uvjetovale performativnu umjetnost te pregled osnovnih ideja teorije umjetnosti tijekom posljednjih pola stoljeća. Riječ je o edukativnom tekstu koji može poslužiti kao osnova za daljnje proučavanje autora od Fredrica Jamesona preko Amelie Jones, Judith Butler, Nicolasa Bourriauda, Claire Bishop pa do autora iz regije kao što su Marina Gržinić, Bojana Pejić, Ivana Bago

Knjigu Tijelo u dijalogu: Ženske performativne prakse u Hrvatskoj suizdali su Durieux i Hrvatska sekcija međunarodne udruge likovnih kritičara - AICA

Ružica Šimunović povjesničarka je umjetnosti, likovna kritičarka, urednica je emisije o vizualnim umjetnostima Kretanje točke (HR1), članica je Međunarodne udruge likovnih kritičara, dobitnica godišnje nagrade Hrvatske sekcije AICA–e (2011), autorica knjige Zoran Pavelić: Politički govor je suprematizam (Pleh, Zagreb, 2013).

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 29.03.2016

VEZANE VIJESTI

Posveta živoj umjetnosti

Piše: Tihana Bertek

Kronotop hrvatskoga performansa Suzane Marjanić prvi je obuhvatni pregled hrvatskog performansa u razdoblju od 1920-ih pa sve do smrti Tomislava Gotovca 2010. godine.

U potrazi za novim kanonom

Razgovarala: Antonija Letinić
S Anom Janevski, kustosicom u njujorškoj MoMA-i, razgovarali smo o aktualnim tokovima u svijetu vizualnih umjetnosti i transformaciji umjetničkih institucija.

Neko drugo mjesto, neki drugi život

Piše: Iva Milaković
Umjetnička praksa, rodni identitet, principi djelovanja i promišljanja u različitim kontekstima, pitanja su kojima su se usporedo bavile umjetnice Milijana Babić i Ida Hanssen.