Cirkus kao rasadnik kreativnog rada | kulturpunkt

Kulturoskop Intervju

<

Cirkus kao rasadnik kreativnog rada

S Antonijom Kuzmanić razgovarali smo o sudjelovanju izvedbene skupine ROOM 100 u istraživačkom radu Bauke Lievens o suvremenoj cirkuskoj umjetnosti.

Razgovarao: Vatroslav Miloš

ROOM 100 ugledna je suvremena cirkuska izvedbena skupina iz Splita koju su 2010. godine osnovali Antonia Kuzmanić i Jakov Labrović. Ova je izvedbena skupina i laureat projekta potpore novim cirkuskim autorima "Jeunes Talents Cirque Europe 2009-2010" koji je suorganizirala Mala performerska scena u sklopu programa Kultura Europske unije, a njihova je predstava C8H11NO2 niže uspjehe diljem Europe već više godina. S Antonijom Kuzmanić razgovarali smo o njihovom sudjelovanju u istraživačkom radu dramaturginje Bauke Lievens u suvremenoj cirkuskoj umjetnosti, o cirkuskoj sceni u Hrvatskoj, kao i o planovima za budućnost. 


KP: Belgijska dramaturginja Bauke Lievens u suradnji s umjetničkom akademijom KASK School of Arts iz Genta (Belgija) piše knjigu o umjetničkom istraživanju i kreativnim procesima u suvremenoj cirkuskoj umjetnosti naslovljenoj Between Being and ImaginingO čemu je točno riječ? 

Bauke Lievens, koja se i sama iskušala u produkciji suvremenih cirkuskih predstava surađujući s francuskim kolektivom Cie Un loup pour l’homme i flamanskim umjetnikom Alexanderom Vantournhoutom (za čiji je rad laureatkinja projekta Circus Next 2013-2014), od 2014. godine provodi analizu suvremene cirkuske scene u Europi koja će rezultirati gore navedenom knjigom o umjetničkom istraživanju i kreativnim procesima.

Sama knjiga sastojat će se od četiri dijela - Baukeina osobna dramaturška iskustva rada s cirkuskim umjetnicima, niz intervjua s cirkuskim umjetnicima čiji je dosadašnji rad na europskoj cirkuskoj sceni okarakteriziran kao inovativan rad koji prelazi umjetničke žanrove i donosi novosti u estetici suvremenog cirkusa, outputi zajedničkih istraživanja umjetnika na masterclassovima i osvrt Bauke na četverogodišnje istraživanje...

Ovu knjigu u nastajanju, koja će biti publicirana iduće godine, Bauke periodično objavljuje online – na različitim portalima koji prate scenu – želeći potaknuti raspravu među širom javnosti. 

Baukeina početna teza je da definirajući što je suvremeni cirkus i kada cirkus prestaje biti samo display fizičkih vještina i postaje umjetnički relevantan, suvremenom cirkusu dajemo mogućnost da se nastavi razvijati i da se snažnije etablira kao jednakovrijedna izvedbena umjetnička grana kao što je napravio suvremeni ples naprimjer. 

Kao dramaturginja i teoretičarka, a i praktičarka suvremenog cirkusa, Bauke smatra je suvremeni cirkus zapeo u vlastitom razvoju jer se previše pažnje i dalje posvećuje vještini tj. usavršavanju istih dok cirkuski umjetnici-autori i dalje manje pažnje usmjeravaju na kreativno istraživanje i analizu na koji način koriste tijela obogaćena cirkuskim vještinama u kreiranju umjetnosti. Kao dokaz ovoj tezi daje čitavi niz primjera s "terena" gdje cirkuski kolektivi u produkciji novih predstava prvo razmišljaju o trikovima i sposobnostima koje žele prikazati publici, a tek potom o kontekstu vlastitog rada zbog čega nastaju radovi u kojima se ne vidi nužnost – umjetnička potreba pojedinca-autora da se izrazi...


KP: Na koji način ROOM 100 sudjeluje u tom procesu?

ROOM 100, od svojih početaka 2010. godine, okarakteriziran je, kao inovativan i drugačiji umjetnički kolektiv koji u svom radu istražuje granice ljudskog tijela obogaćenog cirkuskim vještinama prelazeći granice ivedbenih žanrova...  Zbog profesionalnog i neuobičajnog rada ROOM 100 nalazi se na prestižnoj listi kolektiva čiji će rad biti predstavljen u knjizi, uz Brama Dobbelaerea (Cie Ea Eo, Belgija), Alexandrea Fraya (Cie Un loup pour l’homme, Francuska), Ollea Strandberga (Cirkus Cirkör, Švedska), Alexandera Vantournhouta (Belgija), Daniela Gulkoa (Cahin Caha, USA/Francuska), Johanna le Guillerma (Cirque Ici, Francuska), Tima Behrena (Njemačka), Jeanne Mordoj (Cie BAL, Francuska), Claudia Stellata (Belgija)...

Bauke prati naš rad od prvog od mnogobrojnih posjeta Parizu i smatra da je ROOM 100 ogledan primjer promišljen umjetničkog kreiranja u kojem Jakov Labrović, kao redatelj i umjetnički voditelj kolektiva, kroz izgrađeni i prepoznatljivi stil producira predstave u kojima trikovi koje izvođači izvode nisu na prvom mjestu, niti priča tj atmosfera koja se želi prikazati pati zbog istih, a same produkcije i dalje pokazuju visoki stupanj fizičke spremnosti izvođača i zadivljujućih sposobnosti što najčešće nije slučaj. Većinom "umjetničkije" predstave suvremenog cirkusa pate zbog nedostatka fizičke virtuoznosti, a one izrazito virtuozne pate od nedostatka kreativnosti, poetike, arta...

Kao druga polovica kolektiva sudjelovala sam od 16. do 19. siječnja na nizu intervjua, sesija i predstavljanja na akademiji KASK u Gentu koje će Bauke iskoristiti prilikom pisanja svoje knjige. Ovakvi susreti kao i masterclassovi nastavit će se tokom ove i sljedeće godine...

 

KP: Kolika je i kakva općenito akademska refleksija o suvremenim strujanjima u cirkuskoj umjetnosti? 

Jedan od razloga zbog čega je Bauke počela istraživati područje umjetničke kreacije na sceni suvremenog cirkusa je i iz razloga što se ne vodi dovoljno akademskih razgovora o suvremenoj cirkuskoj umjetnosti. Na europskim cirkuskim akademijama više se brige vodi o izučavanju i usavršavanju cirkuskih vještina i spremanju studenata da budu traženi na tržištu po završetku školovanja nego o samoj teoriji suvremenog cirkusa i umjetničkom stvaranju. A samih teoretičara suvremenog cirkusa i nema toliko. 

 

KP: U kakvom je stanju suvremena cirkuska scena u Hrvatskoj, ali i u svijetu?

Suvremena cirkuska scena u Hrvatskoj polagano raste iz godine u godinu. Pojavljuje se sve više skupina koje se na više ili manje profesionalan način bave cirkusom. Mislim da je vidljivo povećanje broja praktikanata koji izučavanje cirkuskih vještina vide kao alternativu klasičnoj rekreaciji i održavanju zdravog stila života. Naravno, i dalje je malen broj praktikanata kojima je cirkus primarno područje djelovanja jer se od cirkusa u Hrvatskoj ne može živjeti. ROOM 100 okrenut je prema europskoj sceni pa mi za sebe kažemo da živimo i kreiramo u Splitu, ali izvodimo i prezentiramo se u Europi.

Bez obzira na izostanak većih (i kontinuiranih) potpora od strane jedinica lokalne i regionalne samouprave i nacionalnih institucija, određeni subjekti opstaju, ponajviše zbog europskih projekata, umrežavanja i nepresušnog entuzijazma njihovih voditelja. Tako čitav niz godina djeluje Cirkuski informacijski centar i Mala performerska scena s Festivalom novog cirkusa koji ove godine ulazi u svoje 11. izdanje. Imati jedan takav festival koji je sada već senior u svojim godinama u državi gdje cirkus nije zaveden kao izvedbena umjetnost, bez ikakve mogućnosti formalnog obrazovanja i kontinuirane potpore radu, velika je stvar... 

Što se tiče Europe, imamo različite situacije u različitim područjima. Francuska kao meka suvremenog cirkusa prolazi kroz fazu komercijalizacije i producenata koji ne riskiraju prilikom programiranja što rezultira da se sve više izvodu predstave tkz pop-cirkusa, tj. predstava suvremenog cirkusa koje su namijenjene široj publici, posebice obitelji s djecom. Takve predstave lako prodaju ulaznice i sigurna su zarada i mali je broj producenata koji riskiraju programirajući predstave koje nisu zabavljačkog karaktera, imaju teže teme i slično....

S druge strane, skandinavske zemlje su od zemalja sa zanemarivom cirkuskom tradicijom, pametnom kulturnom politikom unatrag zadnjih deset godina, danas postali najjači inkubator za cirkusku umjetnost. Finska, Danska i Norveška trenutno imaju najjaču produkcijsku potporu (u vidu grantova, rezidencijskih prostora, work-in-progress mogućnosti i akademskog obrazovanja), ali im i dalje manjka festivala zbog čega njihovi kolektivi i dalje streme prema Francuskoj i njihovim mnogobrojnim izvedbenim prilikama (Francuska ima više festivala nego dana u godini!).

I naravno, vezano za recesijsku krizu gdje je kultura pala jako nisko – sve je manje potpora i umjetnici se sve češće ne plaćaju. Kao da zaboravljamo da su umjetnici radnici kao i svi drugi i da oni trebaju biti plaćeni za svoj rad, a da iza onoga što se vidi na sceni stoje sati rada – ne samo umjetničkog kreiranja, nego i pravog sportskog života punog treninga...

 

KP: Što ROOM 100 sprema u bliskoj, a što u daljoj budućnosti, ako se uopće može tako daleko gledati?

U 2016. godini ROOM 100 očekuje premijera nove predstave Mr. Fantastic koju ćemo imati na jesen na Festivalu novog cirkusa, koji je ujedno i koproducent ovog projekta u 2015. i 2016. godini. Kao umjetnički voditelj, Jakov je više zadužen za ovaj dio, dok se ja bavim administriranjem ovog projekta i provedbom i administriranjem drugih projekata.

Nakon otvaranja HALE 100 kao prvog rezidencijskog centra za suvremeni cirkus u RH u lipnju prošle godine, ugostili smo tri suvremena cirkuska kolektiva na rezidencijskim boravcima, a za ovu godinu želja nam je raspisati javni natječaj umjesto dosadašnjeg pozivnog modela suradnje te ugostiti nove kolektive koji bi radili na svojim produkcijama u Splitu, držali masterclassove za zainteresiranu javnost i imali javne prezentacije po završetku boravka. Trenutno smo u fazi čekanja rezultata natječaja na koje smo aplicirali projekt. Također nastavljamo sa suradnjom s Judinim drvom u prezentaciji suvremenih cirkuskih kolektiva - prošle godine predstavili smo četiri kolektiva iz Las Vegasa, Marseillea, Barcelone i Londona/Praga te se nadamo da ćemo ove godine povećati broj izvedbi na šest do osam. Nastavljamo i s filmskim programom Cirkuske srijede čiji je kreator Cirkuski informacijski centar, a koji je još jedan alat u razvoju publike o umjetnosti suvremenog cirkusa i širenju kulturne ponude grada.

Svoje znanje prenosimo i na druge zainteresirane. Od ponedjeljka, 1. veljače u HALI 100 počinju redovni treninzi joge i kontorcionizma, a već idući vikend gostujemo u Zagrebačkom plesnom centru gdje imamo vikend radionicu sa zagrebačkim cirkuskim, plesnim i joga praktikantima (inače se radionica rasprodala u dva-tri sata!). 

I tokom čitave godine nastavljamo s izvedbom prijašnje predstave C8H11NO2 – prvi na repertoaru je Pariz.

Rad kolektiva i razvoj suvremene cirkuske scene kroz gore navedene projekte uvelike je potpomognut potporom Zaklade Kultura nova koja nas treću godinu zaredom prati kroz njihov Program podrške i uvelike smo zahvalni što su suvremeni cirkus i naše napore u razvoju istoga, ali i širenju ponude kulturnog sektora prepoznali i poduprijeli...

Objavio/la vatroslav [at] kulturpunkt.hr 29.01.2016

VEZANE VIJESTI

Granice kulturnog prostora

Pripremila: Martina Domladovac

Udruga Domino najavljuje izvedbe niza predstava, te seriju performansa kojima će tijekom mandata ministra Zlatka Hasanbegovića govoriti o kulturi.

Realizam pretjerane proračunatosti

Piše: Igor Ružić

Predstava Živjet ćemo bolje u režiji Senke Bulić, nastala prema proznom predlošku Maje Hrgović, gorko je putovanje kroz noć vlastite krivnje i pogrešnih odluka.

Institucija kao akt suradnje

Piše: Iva Rosandić

U organizaciji BADco.-a, Hrvatskog dizajnerskog društva i Platforme Upgrade nastao je jedinstveni spoj izložbe i izvedbe naziva Neopipljivo – Institucije treba graditi.