Čvorišta regije | kulturpunkt

Vijesti Kulturne politike

<

Čvorišta regije

Izbor gradova koji ulaze u drugi krug kandidature za naslov Europske prijestolnice kulture 2020. godine - nije iznenadio.

Piše: Matija Mrakovčić

FOTO: Vatroslav Miloš/Kulturpunkt.hr

Tijekom tri dana svoje kandidature za Europsku prijestolnicu kulture pred Povjerenstvom nezavisnih stručnjaka predstavilo je devet hrvatskih gradova: Rijeka, Đakovo, Dubrovnik, Osijek, Pula, Split, Varaždin, Zadar i Zagreb. Nakon trodnevnog sastanka odabrani su Pula, Rijeka, Osijek i Dubrovnik kao četiri grada koji ulaze u drugi krug natjecanja. Gradove je izabrao Panel sastavljen od 12 stručnjaka – dva je imenovalo Ministarstvo kulture (Ivana Katurić i Maroje Mrduljaš), a njih deset imenovale su institucije i tijela Europske Unije (predstavnici Europskoga parlamenta Sylvia Amann, Cristina Farinha i Agnieszka Wlazel, predstavnici Europske komisije Steve Green, Jordi Pardo i Suzana Žilič Fišer, predstavnici Europskoga vijeća Ulrich Fuchs, Aiva Rozenberga i Pauli Sivonen te Anton Rombouts iz Odbora regija). 

Donekle, izbor gradova koji ulaze u drugi krug kandidature nije iznenadio. Đakovo, Split, Varaždin, Zadar i Zagreb počeli su koncipirati prijave za EPK2020 početkom godine, šest mjeseci prije roka za predaju prijave. Varaždin je tek početkom travnja konstituirao Kulturno vijeće, a nikada nije ni imao Odjel za kulturu već Odjel za društvene djelatnosti, kao i Đakovo. Zadar nema Strategiju razvitka kulture koja se tiče samoga grada već cijele Zadarske županije, dok je rad zadarskog kulturnog vijeća neobvezujući za konačne zaključke i donošenje odluka. Split i Zagreb kulturnu strategiju donijeli su pred prijavu kandidature, s time da je zagrebačka strategija tijesno vezana uz EPK2020, a akcijski plan nije dio strateškog dokumenta te se postavlja pitanje hoće li i kojim tempom biti ostvarena najavljena ulaganja. Split je svojom kulturnom strategijom izazvao najviše komentara, od onih da su iz nje izbačeni nezavisni kulturnjaci do komentara da autori kulturne strategije sami nisu kulturni radnici te nemaju iskustava s kreiranjem javnih politika.

Pula, Rijeka, Osijek i Dubrovnik u izradu kulturne strategije upustili su se daleko prije objava kandidature, ne vezujući ih striktno uz EPK2020. Osijek se koncentrirao na regionalno i transregionalno povezivanje s gradovima iz Mađarske, Srbije i Bosne i Hercegovine. Pula tematizira prostor svemira, putem lika i djela Hermana Potočnika Noordunga, te "nepoznatu" Pulu i Istru - podzemne tunele, tvrđave, napuštene vojne objekte, napuštena sela, zaboravljene lokalitete. Riječki koncept polazi od grada kao liberalne, tolerantne i otvorene zajednice te grada rock kulture koji je u prošlosti bio jedno od industrijskih središta i tranzitnih čvorišta cijele regije. Dubrovnik nije stavio naglasak na velike infrastrukturne projekte već na veliki broj manjih projekata, no ostaje pitanje na koji će način Grad povlačiti sredstva iz europskih fondova zbog svog pravomoćno osuđenog gradonačelnika. 

Službeno obrazloženje odluke o kandidaturama bit će objavljeno krajem lipnja.

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 01.06.2015

VEZANE VIJESTI

Zazor od civilnog sektora

Piše: Ana Gospić Županović

Zadarske kulturne potrebe, prilike i prepreke označavaju nepostojeću infrastrukturu, propulzivne umjetničke sadržaje i nedovoljnu suradnju s gradskim institucijama.

Odjeci kulturne strategije u osječkoj urbanoj memli

Piše: Ivana Đerđ - Dunđerović
Zbir natražnjačkog i kvaziumjetničkog bivanja smjestio je Osijek u zrakoprazni prostor u kojemu je rafalno odjeknula vijest o kandidaturi za Europsku prijestolnicu kulture 2020.

EPK2020: Prilika ili neprilika za kulturu?

Piše: Filip Bojić
Jedan hrvatski grad ući će u poprilično skup projekt koji zahtijeva temeljitu pripremu razvojnog plana generiranog financijskim i intelektualnim resursima te podržanog stabilnom politikom.