Demokratski deficiti i državna regulativa | kulturpunkt

Vijesti Mediji

<

Demokratski deficiti i državna regulativa

Prvi panel u sklopu konferencije Mediji protiv demokracije? bio je posvećen predstavljanju recentno provedenih istraživanja o medijskoj politici.

Piše: Tomislav Žilić

U sklopu konferencije Mediji protiv demokracije?, koju organiziraju Multimedijalni institut te udruge Kulturtreger i Kurziv, održan je prvi panel pod naslovom Istraživanja o hrvatskom medijskom prostoru. Gosti panela bili su Nada Švob-Đokić (Institut za razvoj i međunarodne odnose), Helena Popović (docentica na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu) te Milan F. Živković (glavni savjetnik za medije u Ministarstvu kulture). Panel raspravom moderirala je Janja Sesar.

Panel je započeo izlaganjem Nade Švob-Đokić koja je sudjelovala u istraživanju Mediadem - Preispitivanje europskih medijskih politika. U svom se izlaganju osvrnula na rezultate istraživanja te medijsku politiku u Hrvatskoj i ostatku Europe. Pritom je naglasila da je proces oblikovanja medijske politike u Hrvatskoj "dinamičan, povremeno kaotičan, djelomično demokratičan i djelomično usklađen sa standardima EU". Kritičkim osvrtom na ulogu države u donošenju medijske politike u lokalnom konteksu, naglašeno je da medijska regulativa ne uspijeva, što je jasno iz toga što se zakoni i propisi u većini slučajeva i ne provode. Pozicija medija je i dodatno otežana time što oni konstantno osciliraju između zavisnosti o državi i zavisnosti o tržištu, pri čemu liberalizacija medija ima destruktivne posljedice kada je u pitanju njihova javna funkcija. 

Nakon stavljanja hrvatske medijske politike u europski i globalni kontekst te povlačenja usporedbe s Danskom, izložene su mogućnosti kojima bi se nepovoljna lokalna situacija mogla popraviti. Odnosno, prema europskom modelu, integralni pristup medijima, tehnološka neutralnost te reguliranje i nadgledanje tržišnog natjecanja omogućuju efikasno djelovanje lokalnih medija. U zaključku je Švob-Đokić upozorila kako je provođenje medijske politike u Hrvatskoj ipak nova praksa te da "obiluje demokratskim deficitima" te mnogim drugim poteškoćama koje potječu iz neshvaćanja djelovanja medija.

Izlaganje Helene Popović temeljilo se na istraživanju provedenom u sklopu projekta South East European Media Observatory, koje će biti objavljeno u narednih mjesec dana, a sam fokus izlaganja bio je na rezultatima koji su proizašli iz fokus grupe s novinarima. O stanju novinarske struke u Hrvatskoj Popović je posvjedočila rezultatima triju fokus grupa - medija trećeg sektora, komercijalnih medija te javnih medija. Fokus grupe ocjenjivale su stanje medija u Hrvatskoj, profesionalne standarde, medijske prakse i sadržaje te državnu regulativu.

Kada su u pitanju negativni trendovi u novinarstvu, sve tri fokus grupe zaključile su da su među glavnim problemima nedostatak solidarnosti među novinarima, nestručnost rukovodećeg kadra, kontrola sadržaja oglašivača i političkih elita (tzv. PR novinarstvo), problemi s financiranjem te tretiranje informacija kao robe. Popović je istaknula kako predstavnici triju sektora dijele frustraciju izazvanu državnim i regulatornim tijelima koja neadekvatno provode postojeće zakone o medijima, kao i nemogućnost otimanja kontroli logike tržišta i s time povezanim utjecajem velikih ekonomskih "igrača". Kada je riječ o slabim stranama pojedinih sektora, kod trećeg se sektora najjače osjećaju problemi s financiranjem i održivošću, dok se kod komercijalnog sektora pojavljuje cijeli niz problema od kojih je najbitnije izdvojiti utjecaj oglašivača, sklonost cenzuri, baljenje trivijalnim temama te općenito vođenje tržišnom logikom. Javni mediji pak svoju bitku vode s pritiskom političkih struktura, lošim rukovodstvom i korupcijom. 

Helena Popović istaknula je kako treći sektor te javni servis ipak funkcioniraju kao medijski servisi od javnog interesa, gdje prvi prednjače slobodom izražavanja i kritičkim radom, a potonji kvalitetnim kadrom, istraživačkim novinarstvom te tradicionalnim ispunjavanjem "watchdog" funkcije. Zaključak izlaganja Helene Popović ide u korak sa zaključcima proizašlim iz fokus grupa te se bazira na tezi o neminovnom nestanku tradicionalnog novinarstva, koje je vidljivo u prekarnim uvjetima rada novinara, orijentaciji prema tržištu, hiperprodukciji sadržaja te općenito promijenjenim očekivanjima povezanima s ulogom novinarskog rada.

Milan F. Živković svoje je izlaganje posvetio predstavljanju statističkih podataka prikupljenih u opširnoj studiji hrvatskog medijskog prostora. Koristeći statističke podatke, Živković je prikazivao promjene koje su zahvatile hrvatski medijski prostor u proteklom desetljeću, posvećujući prostor tiskovinama, internetskim portalima te politikama oglašavanja u raznim medijima. "Razgovor o hrvatskoj medijskoj politici nemoguće je početi bez reference na krizu", skeptično je Živković komentirao dominantne diskurse o krizi u medijima. Pritom je ukazao na to da kriza ostavlja posljedice u tehnološkoj, financijskoj i radnoj sferi, među kojima je svakako bitno istaknut općeniti pad prihoda medija koji u stopu prati ekonomske krahove. Ukazujući na današnju povezanost oglašivačke industrije i nacionalne ekonomije, Živković je izjavio da "oporavak oglašavanja predskazuje oporavak", što bi stoga mogao biti indikator povoljnije situacije u medijima u budućnosti. 

Jedna od bitnijih stavki koju je Živković izložio među svom silom podataka svakako bi bila ona koja je svjedočila trenutnom stanju prihoda medija u Hrvatskoj. Prema prikupljenim podacima, tiskovine i televizija održavaju svojevrsni balans kada su prihodi u pitanju, dok internetski portali imaju minimalne prihode. Promatrano kroz sektore, komercijalnom sektoru pripada 63% prihoda, javnom sektoru 36% te neprofitnom nezavidnih 1% prihoda. Uz pad prihoda bitno je naglasiti da trenutni pad zaposlenosti u novinarskoj industriji iznosi 47%, te da više od 1000 novinara poslove lakše pronalazi izvan struke. U zaključku Milan Živković je konstatirao da se uz gubitak gotovo pa polovice zaposlenih u medijima gubio ogroman dio javno potrebnih informacija čije je distribuiranje bilo u rukama medija koji su ionako bili u nezavidnom stanju kada je u pitanju zadovoljavanje njihovih "demokratskih funkcija". Istaknuo je da se u ovakvoj situaciji ne možemo osloniti na popravak ekonomske situacije, već da su mediji disfunkcionalni te da bi jedan od faktora u ispravljanju toga svakako trebala biti državna regulativa. 

Objavio/la tomislav [at] kulturpunkt.hr 25.04.2014