Desetljeća predanog rada i znanja | kulturpunkt

Desetljeća predanog rada i znanja

Odsjek za komparativnu književnost, osnovan prije 60 godina, za generacije studenat(ic)a predstavlja transformativno iskustvo koje je odredilo njihove osobne i profesionalne živote.

Piše: Vatroslav Miloš

FOTO: Vatroslav Miloš / Kulturpunkt

Pisana povijest Odsjeka za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu kaže da je s radom započeo 1956. godine kao Katedra za komparativnu književnost na inicijativu Ive Hergešića. Taj je ugledni romanist i germanist te književni i kazališni kritičar studij utemeljio na tradiciji francuske komparatistike, s fokusom na tri glavna područja istraživanja: teoriju i metodologiju komparativnog proučavanja književnosti, opću povijest književnosti i komparativni studij hrvatske književnosti. Ovim će područjima istraživanja kasnije biti pridodana teatrologija i filmologija pa se danas nastava i znanstveni rad odvijaju pod okriljem pet katedri: za teoriju književnosti i kulture, za opću povijest književnosti, za komparativnu povijest hrvatske književnosti, za teatrologiju i dramatologiju te filmologiju. Reformu studija početkom 1970-ih proveo je Milivoj Solar, otkada se nastava - što neodoljivo podsjeća na suvremenu organizaciju studija prema tzv. Bolonjskom programu - izvodi isključivo prema načelu izbornih kolegija.

Rad profesora i studenata na ovom Odsjeku dao je neizmjeran doprinos ne samo znanstvenom proučavanju suvremene književnosti i kulture, već i umjetničkim praksama književnosti, izvedbenih umjetnosti i filma, a iz mase tih utjecajnih imena - koja su svoje znanje, strast i humor nesebično prenosili na studente i kolege - dovoljno je izdvojiti tek neka: uz već spomenute Hergešića i Solara, tu su Gordana Slabinac, Pavao Pavličić, Ivan Slamnig, Darko Suvin, Svetozar Petrović, Gajo Peleš, Boris Senker, Zoran Kravar, Ante Peterlić od starije generacije, do predanih nastavljača tradicije i pionira nekih novih ideja i metoda mlađe i srednje generacije poput Maše Grdešić, Luke Bekavca, Branislava Oblučara, Slavena Jurića, Željke Matijašević, Nikice Gilića, Lade Čale Feldman, Deana Dude i Davida Šporera

"Odsjek za komparativnu književnost još uvijek je jedini te vrste u Hrvatskoj te jedini odsjek koji je sustavno posvećen istraživanju teorije književnosti i svjetske književnosti. Specifičnost Odsjeka upravo je izbornost svih kolegija. Premda se studenti(ca)ma pokušava prenijeti i niz temeljnih znanja, izborni kolegiji omogućuju nastavnicima i nastavnicama da se stalno znanstveno usavršavaju i osuvremenjuju svoje uvide, te kreiraju kolegije na temelju svojih trenutnih, često vrlo aktualnih interesa. Na taj su način i studenti/ce upoznati s najnovijim zbivanjima u svjetskoj književnosti, književnoj i kulturnoj teoriji te teoriji filma i kazališta", rekla nam je profesorica i zamjenica pročelnice Odsjeka Maša Grdešić. 

Studirati komparativnu književnost na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, dakle, za mnoge nije značilo tek usvajanje strukturiranog znanja s ciljem stjecanja diplome iz humanističkih nauka, već uistinu neusporedivo akademsko, ideološko, kritičko, pedagoško, znanstveno, ali i emocionalno transformativno iskustvo. Današnji radnici i radnice u kulturi upravo su se u dvoranama i kabinetima tog Odsjeka - uz, dakako, osnove proučavanja književnosti i kulture - susretali s feminizmom i psihoanalizom kao relevantnim znanstvenim metodama interpretacije književnih i kulturnih fenomena, s proučavanjem popularne kulture kao legitimnim područjem društveno-humanističke analize i kritike, s nebrojenim problemima roda, rase i klase u klasičnim i suvremenim književnim, kazališnim i filmskim djelima, izvedbenim umjetnostima kao točki otpora dominantnoj ideologiji te o filmu kao oružju revolucije, uranjali u povijest knjige kao materijalnog objekta koji nam štošta može reći o uvjetima društvene i kulturne proizvodnje i potrošnje svog doba. 

"Studij komparativne književnosti po ponudi se kolegija", nastavlja Grdešić, "danas prilično razlikuje od toga kako je izgledao krajem 1990-ih kada sam ja studirala, međutim, konstanta je interes i entuzijazam profesor(ic)a prema predmetu, kao i poštovanje prema studenti(ca)ma. Kada sam upisala komparativnu, konačno sam osjetila da sam došla na mjesto kakvo sam zamišljala tijekom srednje škole, a danas i dalje ponekad ne mogu vjerovati da predajem na tom istom odsjeku iako to radim više od deset godina. Radna sredina iznimno je ugodna i poticajna, a golem je privilegij promatrati i pratiti naše brucoše i brucošice kako postaju samostalni istraživači i istraživačice, često i vrlo angažirani oko progresivnih političkih ciljeva. Jedna od najboljih stvari u vezi našeg odsjeka svakako je odličan odnos između profesor(ic)a i studenata/studentica o čemu svjedoči i proslava ove obljetnice za koju su program u velikoj mjeri osmislili sami studenti/ce".

Odsjek za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu 60. će obljetnicu obilježiti u subotu, 15. listopada od 10 sati dvama panelima: u prvom, naslovljenom (Dis)harmonije studija komparativne književnosti, uz moderaturu studenata Marina Lisjaka, Veronike Mesić i Mislava Živkovića sudjeluju profesori Tomislav Brlek, Slaven Jurić i  David Šporer, a u drugom, naslovljenom Proizvodnja prostora: književnost, film, izvedbene umjetnosti, uz moderaturu studenata Petre Požgaj i Filipa Tenšeka sudjeluju profesori Lada Čale Feldman, Dean Duda i Nikica Gilić. Nakon toga uslijedit će "otvorena radionica" studentskog Teatra K. koji djeluje pri Odsjeku te promocija studentskog časopisa k., u posljednjem broju posvećenog književnosti i kulturi radničke klase

Objavio/la vatroslav [at] kulturpunkt.hr 13.10.2016

VEZANE VIJESTI

Jesen patrijarha Previšića

Piše: Vatroslav Miloš
Vlatko Previšić recentnim je potezima zabio posljednji čavao u lijes svoje administrativne karijere dekana Filozofskog fakulteta u Zagrebu i morao bi odstupiti - odmah.

Raskorak između politika i potreba

Piše: Matija Mrakovčić
Trenutni pristup obrazovanju izbjeglica kratkovidan je - tek oko polovice djece polazi osnovnu školu, jedno od četiri srednju školu i samo jedan posto ima šansu upisati fakultet.

Klasa i kulturni kapital

Piše: Martina Domladovac

Trinaesto izdanje časopisa k. bavi se književnošću i kulturom radničke klase, pruža uvid u njenu proizvodnju i recepciju, te problematizira suvremeno poimanje radničke klase.