Dijalog kao nužnost ili nužno zlo? | kulturpunkt

Dijalog kao nužnost ili nužno zlo?

Isključivanje građana iz procesa planiranja, kreiranja i upravljanja javnim prostorima u suprotnosti je s njihovim kvalitetnim osmišljavanjem koje bi odgovaralo stvarnim potrebama javnosti.

Piše: Ivana Pejić

FOTO: Planning for Real, Kathy Wrathall / Flickr

Kada bismo u najopćenitijim crtama, širokim potezom ruke skicirali ono što se uobičajeno naziva uređenim društvom, sudjelovanje članova tog društva u donošenju odluka koje neposredno i u znatnoj mjeri utječu na njihove živote činilo bi se neophodnim i u takvoj provizornoj skici. Stvarna je slika, znamo, najčešće sasvim drugačija, a jedan od upornijih demonstratora razilaženja svijeta ideja i vulgarne zbilje zagrebački je gradonačelnik Milan Bandić koji, u dobroj staroj maniri, ne miruje ni u vrijeme godišnjih odmora. U nasilnom guranju kontroverznih izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana grada Zagreba, koje u prvom pokušaju zbog neusklađenosti s Prostornim planom i izostanka cjelovite javne rasprave nisu dospjele na sjednicu Gradske skupštine, ponovljena javna rasprava odvija se u periodu od 31. srpnja do 14. kolovoza, odnosno baš u vrijeme kada najmanje građanki i građana u njoj može sudjelovati.

Na isključenje građana/ki Zagreba iz procesa donošenja odluka o ključnom dokumentu kojim se određuju prioriteti i smjer budućeg razvoja grada reagirali su članovi Zelene akcije i Prava na grad, koji pozivaju građane da se uključe u javnu raspravu i pruže otpor daljnjoj privatizaciji javnih površina. Kako navode u komentarima na sporne točke GUP-a koje su sastavili u suradnji s neovisnim stručnjacima, "održavanje javne rasprave za ovako važan strateški dokument usred ljetnih godišnjih odmora jasno pokazuje kako je cilj što manje sudjelovanje javnosti i što manje primjedbi iznesenih u javnoj raspravi, što u bitnome narušava načelo javnosti i slobodnog pristupa podacima i dokumentima značajnima za prostorno uređenje". 

Osim što je Generalni urbanistički plan postao privatna igračka pojedinaca koja umjesto interesa javnosti održava "želje i pozdrave investitora", korak unatrag za participaciju javnosti u prostornom planiranju donijele su i najnovije izmjene Zakona o prostornom uređenju, izglasane po hitnom postupku u travnju ove godine. Kako u iscrpnoj analizi za H-Alter piše Suzana Dobrić Žaja, nove odredbe zakona, koje na prvi pogled možda i ne djeluju toliko opasno, u primjeni će značajno umanjiti, otežati i ograničiti mogućnost sudjelovanja javnosti u javnoj raspravi, sustavno tretiranoj kao nužno zlo. Onemogućavanje aktivnog dijaloga i uključenja svih dionika u procese planiranja, kreiranja i upravljanja javnim prostorima u suprotnosti je s njihovim kvalitetnim osmišljavanjem koje bi odgovaralo stvarnim željama i potrebama javnosti. S druge strane, organizacije civilnog društva i strukovna udruženja kroz princip placemakinga – zajednice kao stručnjaka – sve više prepoznaju ulogu i značaj građanske participacije u procesu planiranja javnih prostora.

Jedna od prvih inicijativa u smjeru građanske participacije došla je tako prije gotovo deset godina od članova Društva arhitekata Zagreba, koji su  kroz projekt Akupunktura grada krenuli u ispitivanje potreba lokalnog stanovništva te kroz niz malih intervencija u gradskim četvrtima nastojali poboljšati kvalitetu urbanog života. Inicijativa je iz malog mjerila gradskih četvrti prerasla na gradsku razinu, u projekt Zagreb za mene u sklopu kojeg je u neposrednom dijalogu sa stanovnicima prikupljeno njihovih 500 prijedloga, iz kojih dalje je proizašlo 50 konkretnih lokacija te su predloženi projekti kojima je cilj bio unaprijediti te prostore. Jedan od primjera je i prenamjena nekadašnje trase Samoborčeka (stare željezničke pruge) u biciklističko-pješački koridor, prostora koji je postao jedan od simbola otpora privatnoj uzurpaciji javnih zelenih površina. Iako projekt nije otišao dalje od preporuka, pokazao je da postoji stvarni potencijal participativne metode i interes građana za sudjelovanjem u procesu donošenja odluka koje neposredno utječu na kvalitetu njihova života.  

Sličnu inicijativu kroz projekt Čiji je ovo grad? pokazalo je Društvo arhitekata Varaždina u partnerskoj suradnji s još četiri lokalna društva arhitekata iz koje je proizašla publikacija sa smjernicama za planiranje javnih prostora u RH, a primjer dobrih praksi slijedi i Sekcija mladih Društva arhitekata Dubrovnika s nedavno osnovanom platformom Grada gladan. Cilj im je osvijestiti javnost o važnosti zajedničkog javnog prostora, i kod građana probuditi svijest da i oni sami mogu utjecati na njegovo planiranje. Stoga su pored razgovora s aktivistima i stručnjacima koji se godinama bave temom prostora kao javnim dobrom, u lipnju otvorili vrata dubovačke Galerije Flora u kojoj su primali građane i anketnim upitnikom bilježili komentare i sugestije za unaprjeđenje njihove neposredne okoline. Brojka od 250 ispunjenih anketa pokazuje da i u Dubrovniku, kao jednom od gradova u kojem javni prostori rapidno iščezavaju pred turističkim i komercijalnim sadržajima, itekako postoji interes javnosti za aktivnim sudjelovanjem u planiranju njegova budućeg razvoja. 

Kako pokazuje Istraživanje participativnog potencijala građana u planiranju javnog prostora grada Zagreba proizašlo iz aktivnosti inicijative Akupunktura grada, jasno je vidljiv problem koji ispitanicima predstavlja "apstraktnost koncepta javnog prostora grada", stoga je, kako navode, u većini slučajeva bilo potrebno dodatno pojasniti o čemu se zapravo radi, ponuditi određene primjere i tek tada se mogao očekivati konkretniji odgovor građana. Nejasnost koncepta ne čudi, kada uzmemo u obzir koliko se državna i lokalna tijela trude umanjiti, ograničiti i sasvim isključiti javnost koja bi o javnom trebala promišljati. Time su još važniji napori koje civilno društvo ulaže u poticanju građana/ki da aktivno sudjeluju u odlučivanju o promjenama u oblikovanju svojih životnih prostora i tako se suprotstave podređivanju javnih potreba partikularnim interesima investitora i lokalnih moćnika. Bez obzira na pokušaje njenog izigravanja, prilika za to je i sudjelovanje u javnoj raspravi o izmjenama i dopunama Generalnog urbanističkog plana grada Zagreba, slanjem komentara koji se mogu preuzeti ovdje

Objavio/la ivana [at] kulturpunkt.hr 07.08.2019

VEZANE VIJESTI

Želje i pozdravi investitora

Piše: Martina Domladovac
Proces donošenja novog zagrebačkog GUP-a kao prvog koraka prema realizaciji projekta "Grad u gradu", neodoljivo podsjeća na postupke koji su prethodili izgradnji "Beograda na vodi".

Muljanje na vodi

Piše: Lujo Parežanin

Netransparentna priprema terena za megalomanski "zagrebački Manhattan" u suradnji s tvrtkom zaslužnom za Beograd na vodi znak je potpunog dokidanja demokracije u Zagrebu.

Prostor kao shopping ulov

Piše: Nikola Zdunić

Kao opozicija transformaciji gradskih prostora u parcele za bogaćenje javljaju se inicijative koje obranom javnih površina nude viziju grada kojeg su-oblikuju njegovi stanovnici.