Dijeljenje vijesti bez razmišljanja | kulturpunkt

Vijesti Mediji

<

Dijeljenje vijesti bez razmišljanja

Iako su dobro upoznati s korištenjem društvenih medija, mladi ne znaju procijeniti vjerodostojnost informacija koje tamo pronađu, pokazalo je istraživanje Stanfordskog sveučilišta.

Piše: Martina Domladovac

FOTO: Alex Ingram

Skupina edukatora povijesti sa Stanfordskog sveučilišta objavila je rezultate opsežnog istraživanja o građanskom internetskom rasuđivanju, odnosno mogućnosti procjene vjerodostojnosti informacija koje mladi ljudi primaju na svojim računalima, mobitelima i tabletima. Između siječnja 2015. i lipnja 2016. godine učenici i studenti iz dvanaest američkih saveznih država odgovaralo je na različite zadatke, a analizirano je više od sedam tisuća njihovih odgovora. 

"Pretpostavlja se da mladi, samo zato što su dobro upoznati s korištenjem društvenih medija, jednako dobro razumiju sve što tamo pronađu. Naš rad pokazao je suprotno", poručuje istraživački tim. 

Istraživanje je rađeno prema dobnim skupinama, a rezultati su pokazali kako većina osnovnoškolaca ne razlikuje reklamne od informativnih članaka, kao ni da "sponzorirani sadržaj" nije prava vijest. Većina učenika srednjih škola internetske fotografije uzima "zdravo za gotovo", odnosno vjeruje u točnost njihovog prikaza bez konzultacije ikakvog drugih informacija. Također, u vrijeme kada pitanje "lažnih vijesti" i kako se boriti protiv dezinformacija posebno zaokuplja javnost, zanimljiv je podatak da većina učenika nije znala razlikovati pravu od izmišljene vijesti. 

Posebno je zabrinjavajuće kako čak ni studentska populacija ispitanika nije predvidjela moguću pristranost informacija koje su na društvenim mrežama objavile aktivističke grupe, a više od pola studenata nije otvorilo link na vijest kako bi procijenili upotrebljivost podatka. Također, nisu mogli razlikovati vijest dominantne struje nekog znanstvenog područja od partikularnog mišljenja, a pri analizi podataka, iako su imali mogućnost, nisu koristili nikakve druge izvore. 

"Vidimo nalet lažnih vijesti koje ljudi dijele bez razmišljanja, a za to ne možemo zapravo kriviti mlade jer ih nikad nismo naučili drugačije", kaže voditelj studije, Sam Wineburg. Suradnici studije ističu važnost provođenja medijske pismenosti za mlade, ali i sve druge korisnike interneta. Naglašavaju kako je umjesto stavljanja ograničenja i blokiranja korištenja tehnologije, za ravnopravno građansko participiranje u demokratskom procesu važnije dati im alate i znanje navigiranja kroz velik broj raznolikih informacija.

Objavio/la martina [at] kulturpunkt.hr 24.11.2016

VEZANE VIJESTI

Vrijeme lažnih vijesti i postčinjeničnosti

Piše: Martina Domladovac
Pojam "post-truth" obilježio je godinu, a označava okolnosti u kojima su objektivne činjenice manje utjecajne pri oblikovanju javnog mišljenja od apeliranja na emocije i osobna uvjerenja.

Osloniti se na zajednicu

Piše: Matija Mrakovčić

Forum.tm pokrenuo je crowdfunding kampanju i zatražio podršku svojih čitateljica i čitatelja za nastavak rada. Kakve su mogućnosti financiranja neprofitnih medija?

Novinarstvo je javno dobro

Piše: Matija Mrakovčić
Na tribini u Kući ljudskih prava istaknuto je da kvalitetne demokracije nema bez društveno odgovornih medija te da novinarstvo ne smije biti pod političkim i ekonomskim pritiscima.