Vijesti Kulturne politike
Do krune bez strategije
Grad Zagreb obznanio je kandidaturu za Europsku prijestolnicu kulture 2020. No, osim dokumenta ZagrebPlan, objavljenog 2013. godine, Zagreb još uvijek nema strategiju kulturnog razvitka.

FOTO: POGON
U ZagrebPlanu, razvojnoj strategiji Grada Zagreba do 2020. godine, objavljenoj početkom 2013. godine, zacrtano je šest razvojnih strateških ciljeva: konkuretno gospodarstvo, razvoj ljudskih potencijala, zaštita okoliša i održivo gospodarenje prirodnim resursima i energijom, unapređivanje prostornih kvaliteta i funkcija Grada, unapređivanje kvalitete življenja i unapređivanje upravljanja sustavom razvoja. Svakom je strateškom cilju posvećeno posebno poglavlje, a negdje među njima pronašlo se mjesta i za kulturu. Konkretno, kod cilja "konkuretno gospodarstvo" spominje se kao mjera njegova ostvarenja "poticanje kreativnih industrija" i u tom smislu osnivanje Zagrebačkog kreativnog klastera Gredelj, a kod cilja "unapređenje kvalitete življenja" jedna od mjera je "unapređenje uvjeta za rad, kvalitete i raznolikosti djelatnosti kulture" gdje su kao značajni projekti, uz Muzej grada Zagreba, Palaču Jelačić, Krležin Gvozd i druge, nabrojani i Pogon Jedinstvo, Blok Badel te Francuski paviljon.
Odluka o kandidaturi Zagreba za Europsku prijestolnicu kulture 2020. potvrđena je sredinom veljače na sjednici Skupštine. U proračunu za 2015, iz stavke Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport, već je osigurano milijun kuna za pripremu kandidature te milijun kuna u projekcijama proračuna za sljedeće dvije godine. Temelj i polazišna točka kandidature za Europsku prijestolnicu kulture, koja se podnosi nadležnom Ministarstvu do 17. travnja, jest izrađena kulturna strategija. No, nju Zagreb još uvijek nema.
Spomenuta sredstva u gradskom proračunu osigurana su za provedbu mjera predviđenih ZagrebPlanom, za Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada potvrdio je da projekt EPK 2020 usklađen s ciljevima i prioritetima tog plana. Radi se o "iznimno kvalitetnom strateškom dokumentu", saznaje tportal, koji je "dugo pripreman, izradio ga je Gradski ured za strategiju, a u njemu se detektiraju bitni problemi razvoja Zagreba te donose i mjere za njihovo rješavanje". To konkretno znači sljedeće: "Što se tiče sektora kulture, između ostaloga se govori, primjerice, o gubitku identiteta u povijesnim naseljima, dakle Gornjem i Donjem gradu, a spominje se i nedovoljna kapacitiranost Zagreba za kongresni turizam, što pokazuje razumijevanje autora o problematici kulturnog područja u Zagrebu".
Kao osnovni sektorski problem u ZagrebPlanu je istaknuta nedefinirana strateška uloga kulture, potom neučinkovito praćenje i vrednovanje kulturnih programa, neučinkovito i nedovoljno inventivno financiranje kulturnih programa i korištenja kulturnih dobara, nedekvatna i nepotpuna oprema prostora te nedostatak prostora i uvjeta za zadovoljavanje i razvoj kulturnih potreba građana - sve ono na što već godinama upućuju kulturni radnici, glasnije iz nezavisnog sektora. Kulturna bi strategija napokon morala odgovoriti na ta, sad već akutna pitanja gradske kulture, a zamjenica gradonačelnika Sandra Švaljek najavila je da će Strategija kulturnog razvitka Zagreba do 2022. godine biti spremna za izglasavanje na sljedećoj sjednici Skupštine.