U ZagrebPlanu, razvojnoj strategiji Grada Zagreba do 2020. godine, objavljenoj početkom 2013. godine, zacrtano je šest razvojnih strateških ciljeva: konkuretno gospodarstvo, razvoj ljudskih potencijala, zaštita okoliša i održivo gospodarenje prirodnim resursima i energijom, unapređivanje prostornih kvaliteta i funkcija Grada, unapređivanje kvalitete življenja i unapređivanje upravljanja sustavom razvoja. Svakom je strateškom cilju posvećeno posebno poglavlje, a negdje među njima pronašlo se mjesta i za kulturu. Konkretno, kod cilja "konkuretno gospodarstvo" spominje se kao mjera njegova ostvarenja "poticanje kreativnih industrija" i u tom smislu osnivanje Zagrebačkog kreativnog klastera Gredelj, a kod cilja "unapređenje kvalitete življenja" jedna od mjera je "unapređenje uvjeta za rad, kvalitete i raznolikosti djelatnosti kulture" gdje su kao značajni projekti, uz Muzej grada Zagreba, Palaču Jelačić, Krležin Gvozd i druge, nabrojani i Pogon Jedinstvo, Blok Badel te Francuski paviljon.

Odluka o kandidaturi Zagreba za Europsku prijestolnicu kulture 2020. potvrđena je sredinom veljače na sjednici Skupštine. U proračunu za 2015, iz stavke Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport, već je osigurano milijun kuna za pripremu kandidature te milijun kuna u projekcijama proračuna za sljedeće dvije godine. Temelj i polazišna točka kandidature za Europsku prijestolnicu kulture, koja se podnosi nadležnom Ministarstvu do 17. travnja, jest izrađena kulturna strategija. No, nju Zagreb još uvijek nema. 

Spomenuta sredstva u gradskom proračunu osigurana su za provedbu mjera predviđenih ZagrebPlanom, za Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada potvrdio je da projekt EPK 2020 usklađen s ciljevima i prioritetima tog plana. Radi se o "iznimno kvalitetnom strateškom dokumentu", saznaje tportal, koji je "dugo pripreman, izradio ga je Gradski ured za strategiju, a u njemu se detektiraju bitni problemi razvoja Zagreba te donose i mjere za njihovo rješavanje". To konkretno znači sljedeće: "Što se tiče sektora kulture, između ostaloga se govori, primjerice, o gubitku identiteta u povijesnim naseljima, dakle Gornjem i Donjem gradu, a spominje se i nedovoljna kapacitiranost Zagreba za kongresni turizam, što pokazuje razumijevanje autora o problematici kulturnog područja u Zagrebu". 

Kao osnovni sektorski problem u ZagrebPlanu je istaknuta nedefinirana strateška uloga kulture, potom neučinkovito praćenje i vrednovanje kulturnih programa, neučinkovito i nedovoljno inventivno financiranje kulturnih programa i korištenja kulturnih dobara, nedekvatna i nepotpuna oprema prostora te nedostatak prostora i uvjeta za zadovoljavanje i razvoj kulturnih potreba građana - sve ono na što već godinama upućuju kulturni radnici, glasnije iz nezavisnog sektora. Kulturna bi strategija napokon morala odgovoriti na ta, sad već akutna pitanja gradske kulture, a zamjenica gradonačelnika Sandra Švaljek najavila je da će Strategija kulturnog razvitka Zagreba do 2022. godine biti spremna za izglasavanje na sljedećoj sjednici Skupštine.