Do kvalitetnijeg raspolaganja prostornim resursima | kulturpunkt

Kulturoskop Tekst

<

Do kvalitetnijeg raspolaganja prostornim resursima

Od početka razvoja civilne scene u Zagrebu jedno od ključnih pitanja je ono osiguravanja prostora za djelovanje udruga, klubova i inicijativa.

Piše: Antonija Komazlić

Grad Zagreb, Andrije Hebranga 23; 372,32 m², prizemlje ul. zgrade i podrum. Ponuđeno na Natječaju Grada Zagreba za komercijalni najam u ožujku 2016. početna cijena 5.036,00 kn.

Od početka razvoja civilne scene u Zagrebu jedno od ključnih pitanja je ono osiguravanja prostora za djelovanje udruga, klubova i inicijativa. Problem međutim nije u nedostatku odgovarajućih prostora, već u izostanku prakse strukturiranog i sustavnog dijaloga s gradskom i državnom upravom u okviru postojećeg zakonskog okvira, u kojem organizacije civilnog društva mogu artikulirati svoje zahtjeve i sudjelovati u formiranju javnih politika.

Postojeći mehanizmi dodjele prostora u javnom vlasništvu organizacijama civilnog društva u određenoj mjeri jesu napredak u odnosu na ranija razdoblja, no i dalje su obilježeni nelogičnostima, netransparentnim postupkom dodjele prostora, manjkom natječaja i neprikladnošću ponuđenih prostora. U okviru platforme Upgrade koju čini nekolicina organizacija iz područja kulture i mladih, no koja počinje uključivati i širi raspon aktera civilnog društva istražili smo sustav i politike upravljanja prostornim resursima u javnom vlasništvu, njihovu raspoloživost i razinu javno dostupnih informacija. No, prije ulaska u proceduru, prisjetimo se zagovaračkog procesa tokom kojeg je upravljanje javnim prostorima postalo jedna od bitnih tema u razvoju civilnog društva.

Od 2005. suradničke platforme iz sektora nezavisne kulture (SU Klubtura / Clubture, platforma Zagreb – Kulturni kapital Evrope 3000, neprofitni klubovi MaMa, AKC Attack i Udruženje za razvoj kulture – URK) i sektora politika za mlade (Mreža mladih Hrvatske – MMH) kontnuirano rade na kontekstualizaciji prostornih potreba za djelovanje, redefiniranju potreba i iznalaženju odgovarajućih rješenja. U tom je procesu oblikovan model multifunkcionalnog, makroregionalnog i polilokacijskog centra za nezavisnu kulturu i mlade koji bi odgovorio na prepoznate potrebe. 

Inicijativa Savez za centar za nezavisnu kulturu i mlade, kasnije Savez udruga Operacija grad, pokrenuta je 2006. s ciljem zagovaranja osnivanja centra. Krajem 2008. osnovan je POGON – Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade, ustanova mješovitog tipa (civilno-javno partnerstvo) kojom su-upravljaju Grad Zagreb i SU Operacija grad. U procesu zagovaranja Operacija grad je inzistirala na polilokacijskom karakteru ustanove, a prostori koje je predlagala Gradu bili su neki od napuštenih tvorničkih kompleksa kao što su Jedinstvo, Badel Uljara, no u procesu osnivanja Grad ustupa samo prostor Jedinstva i uredski prostor u Mislavovoj ulici. Iako je osnivanje pionirske institucije inovativnog modela programiranja i upravljanja zadovoljilo tek dio potreba civilne scene, ovaj model predstavlja uspjeh za osnivanje budućih ustanova takvog tipa u Hrvatskoj. 

Promijenjene okolnosti zahtijevale su i promjenu pristupa, pa tako 2015. godine Operacija grad okuplja platformu Upgrade s ciljem iznalaženja sistemskih rješenja za problem neadekvatne prostorne infrastrukture za djelovanje organizacija mladih, nezavisne kulture i civilnog društva u Zagrebu. Dosadašnje djelovanje namjera je prilagoditi aktualnim društvenim potrebama i osiguravanjem uvjeta za uspostavljanje društveno-kulturnog centra kao integralnog modela koji odgovara na potrebe šireg razvoja grada, civilnog društva i lokalne zajednice.

Jedna od aktivnosti platforme jest i sondiranje stanja, odnosno utvrđivanje raspoloživosti odgovarajućih prostornih resursa u gradskom i državnom vlasništvu kao i same strukture njihova upravljanja.

DUUDI (registar poslovnih prostora), Bunićeva 15; 165,76 m², prizemlje ul. zgrade i podrum. Ponuđeno na Natječaju za zakup poslovnog prostora - Grad Zagreb i Korčula (5/15, 29. srpanj, 2015.), početna mjesečna neto zakupnina 3.387,22 kn. Prazno.

No, prisjetimo se projekata koji su se već bavili ovom temom. Evolucijom politika i mehanizama upravljanja i raspolaganja državnom / gradskom imovinom u kontekstu tranzicije od 2009. se kroz višegodišnji projekt res urbanae bavila Udruga za interkulturalna i interdisciplinarna istraživanja (UIII), odnosno kulturni antropolog i medijski umjetnik Bojan Mucko i kulturna antropologinja Sonja Leboš. Primarni je fokus projekta na problematici sadržajnog odumiranja nekad frekventnih zagrebačkih komercijalnih osi – Maksimirske, Ilice, Tratinske i Ozaljske – te njihovog posljedičnog pretvaranja u prometne koridore. U prosincu 2009. Mucko radom Gradska zimnica u Galeriji VN predstavlja rezultate hibridnog istraživanja u kojem kvalitativnu metodologiju kulturne antropologije kombinira s istraživačkim alatima suvremenih umjetničkih praksi. Sličan pristup primjenjuje i u slijedećoj fazi istraživanja, dokumentiranoj u publikaciji Ispražnjeno u povratu; prilog etnografiji praznine (Bojan Mucko, UIII i Zaklada Heinrich Böll, Zagreb, 2012). U 2014. godini Mucko fokus istraživačko-umjetničkog rada usmjerava na DUUDI i u publikaciji Izvještaj Galeriji Miroslav Kraljević o radu Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom za travanj (GMK, 2014.) dokumentira istraživanje rada Ureda iz perspektive zainteresiranog građanina.

Pitanjem državne imovine kao kategorije od općeg, javnog, odnosno zajedničkog dobra Bojan Mucko, Sonja Leboš i arhitektica i urbanistica Dafne Berc nastavljaju se baviti i u 2015. kroz jednogodišnji projektni okvir Izvještaja o radu Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom u kojem aktivnosti DUUDI-ja prate iz tri različite perspektive – korisničke, legislativne i terenske. Na tribini Upravljanje državnom imovinom krajem 2015. okupljaju predstavnike nekoliko organizacija civilnog društva (CMS, Zelena akcija, Pulska grupa, Zelena Istra i Institut za političku ekologiju, koji rad DUUDI-ja prati u širem kontekstu raspolaganja javnim uslugama i procesa privatizacije) koje su se obraćale DUUDI-ju sa svojim zahtjevima. 


Zakonodavni  i proceduralni okvir i njihove perspektive

DUUDI je osnovan u prosincu 2011. kao središnje tijelo za upravljanje, raspolaganje i koordinaciju upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu RH, a tu ulogu u potpunosti preuzima 2013., ukidanjem Agencije za upravljanje državnom imovinom (AUDIO). Ostala tijela u sustavu upravljanja državnom imovinom su Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP) i Državne nekretnine d.o.oKrovni dokument za djelovanje DUUDI-ja je Strategija upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu RH 2013. - 2017., čije je temeljno usmjerenje funkcionalizacija državne imovine (tvrtki i nekretnina), odnosno prodaja onoga strateški nebitnog. Odredba Strategije koja propisuje se da se udrugama, odnosno organizacijama civilnog društva daju na korištenje isključivo oni prostori koji zbog pomanjkanja tržišnog interesa nisu komercijalizirani nakon javnih natječaja za zakup otežava položaj OCD-a u osiguravanju odgovarajućih prostornih resursa. 

U 2015. DUUDI je proveo šest natječaja za komercijalni najam, od kojih je u četiri obuhvaćen i Zagreb (u prosjeku po 25 poslovnih prostora). Na razini države ukupno je zaključeno 35 petogodišnjih ugovora o dodjeli na korištenje. Krajem 2014. na natječaju za dodjelu prostora organizacijama civilnog društva ponuđeno je 14 prostora u Zagrebu, a potpisano 12 ugovora o dodjeli na korištenje na rok od tri godine, s mogućnošću produljenja na dodatnih pet. 

DUUDI (registar poslovnih prostora), Ribnjak 2; 114,91 m², prizemlje ul. zgrade i spremište u podrumu. Ponuđeno na Natječaju za zakup poslovnog prostora - Grad Zagreb i Korčula (5/15, 29. srpanj, 2015.), početna mjesečna neto zakupnina 3.739,06 kn. Prazno. 

Nastavno na mjere donesene u Nacionalnoj strategiji stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva 2012. – 2016. u veljači 2013. se osniva DUUDI-jevo Povjerenstvo za dodjelu prostora OCD-ima, prije kojega nije postojala natječajna procedura, pravilnici ni kriteriji za dodjelu prostora u vlasništvu države. 

Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) na području Grada Zagreba upravlja i raspolaže s 1623 poslovna prostora u nekoliko oblika vlasništva. Od 15. siječnja 2014., kad je prvi put javno objavljen Središnji registar državne imovine, tim je podatcima moguće u cijelosti pristupiti na mrežnim stranicama DUUDI-ja. Slična baza podataka gradskih prostornih resursa za sad ne postoji, no pregled gradskih stanova, poslovnih prostora i zemljišta trenutno dodijeljenih ustanovama ili fizičkim osobama dostupan je na ovom linku. Prema podatcima iz izvješća o gradskoj imovini za 2011. godinu, od ukupno 2737 poslovna prostora u vlasništvu Grada Zagreba, 556 je bilo prazno, 79 bez ugovora, 40 s neriješenim statusom, a 546 ih je korišteno bespravno. Grad Zagreb je u 2015. godini proveo dva natječaja za komercijalni najam, a u 2014. tri. Ugovori su ponuđeni na pet godina, a produžuju se na maksimalno deset. Jedini kriterij odabira je najviši ponuđeni iznos mjesečnog najma.

U procesu mapiranja državne imovine filtrirali smo podatke dostupne u DUUDI-jevom Registru poslovnih objekata, a za informacije o poslovnim prostorima u vlasništvu Grada Zagreba koristili smo radni registar koji se na temelju gore spomenute baze podataka gradske imovine izrađuje u okviru projekta Otvorene karte mreže Code for Croatia. Izdvojili smo one prostore koji pojedinačno imaju između 150 i 1200 m2 te provjerili korisnički status, kategoriju objekta i oblik korištenja. Filtracija je pokazala da glavnina raspoloživih prostornih resursa seže do 300 m2. 

Udrugama civilnog društva ugovori se također daju na pet godina s mogućnošću produženja. Prema Zaključku o privremenom korištenju iz 2012. listu prvenstva tromjesečno je utvrđivao gradski ured nadležan za područje u kojem organizacija djeluje. No, 2015. uveden je Pravilnik o dodjeli gradskih prostora na korištenje udrugama prema kojem Povjerenstvo, koje osniva i imenuje gradonačelnik, provodi natječaj i sastavlja Prijedlog liste prvenstva, a potom ju potvrđuje gradonačelnik. Neki od kriterija za dodjelu prostora OCD-ima su godine aktivnog djelovanja, broj zaposlenika, članova, odobrene financijske potpore, priznanja i nagrade te projekti i aktivnosti. Najam za nekomercijalne djelatnosti iznosi najviše sedam kuna po četvornom metru za nultu zonu (strogi centar grada), a najmanje dvije kune za petu gradsku zonu. Uz procedure predviđene unutar ovog pravnog okvira, postoji i diskrecijsko pravo dodjele prostora organizacijama od posebnog značaja za Grad Zagreb. Prema ovom je Pravilniku do sada održan jedan natječaj, u listopadu 2015., sa spornom odlukom o Prijedlogu liste prvenstva. Od 18 ponuđenih prostora, tri nisu dodijeljena, a četiri su nestala s liste. 

DUUDI (registar poslovnih prostora), Galovićeva 12; 211,63 m², poslovni prostor u prizemlju stambenog nebodera. Nije ponuđeno na natječaju. Prazno.

Osnovni je problem i gradskog i državnog modela dodjele prostora neredovito ažuriranje baza podataka stvarnog stanja – trenutnih korisnika, cijene najma i trajanja ugovora, odnosno liste čekanja i liste ispražnjenih prostora. Po završetku natječaja javno se objavljuju samo bodovi na listi prvenstva, tj. najviša ponuđena cijena u slučaju licitacije poslovnih prostora. Ne postoji popis praznih poslovnih prostora već se oni parcijalno objavljuju prilikom javnih natječaja za zakup poslovnog prostora. Nužno je zagovarati transparentnost u procesu dodjeljivanja prostora, odnosno funkcionalni i standardizirani model informiranja i pronalaska odgovarajućeg prostora – kako kod natječaja za najam namijenjenih OCD-ima, tako i kod komercijalnog najma. U tom je smislu potrebno uspostaviti ažurirane baze podataka stvarnog stanja. Također, valjalo bi povećati broj prostora u javnom vlasništvu ponuđenih na natječajima namijenjenima OCD-ima (u 2015. primjerice DUUDI 14, Grad 18).

Još jedan od ključnih problema neadekvatne prostorne infrastrukture je vrijednosno usmjerenje politika upravljanja i raspolaganja prostorom. Dok spomenuta Strategija dozvoljava da se na natječajima namijenjenima OCD-ima nude isključivo prostori koji višestruko ne prolaze na onima komercijalnim, DUUDI po provedbi ovih zadnjih na razini cijele države u godinu dana uspijeva sklopiti tek 35 ugovora, što rezultira odumiranjem cijelih gradskih zona. Upravljanje bi se moralo voditi specifičnim prostornim potrebama korisnika, a ne tržišnim ključem gdje je jedini kriterij odabira – a time i oblikovanja određenih zona grada – tek najviši ponuđeni mjesečni iznos najma.

Kvalitetnije raspolaganje i upravljanje državnim odnosno gradskim prostornim resursima svakako podrazumijeva snažniju prisutnost modela javno – civilnog partnerstva i jasne kriterije kojima se državne nekretnine dodjeljuje na korištenje OCD-ima. 

Na kraju je možda dobro napomenuti i konstruktivnu ulogu koju udruge mogu imati u oblikovanju ekonomski i socijalno održivih strategija revitalizacije ispražnjenih gradskih zona, koje uz imovinsko-pravne, ekonomske i gospodarske mjere traže i aktivno uključivanje građana. Otvaranje prostora artikulaciji različitih grassroots praksi i formi gradskog života jedno je od načela na kojima se temelji djelovanje OCD-a. Socijalni kapital koji generiraju različiti oblici samoorganiziranog djelovanja građana predstavlja razvojni potencijal grada, jer šira društveno-politička participacija jača socijalnu koheziju i predstavlja transformativni potencijal koji podiže kvalitetu života svih građana.

Objavio/la antonija [at] kulturpunkt.hr 30.03.2016

VEZANE VIJESTI

Prilog zamišljanju budućnosti gradova

Piše: Antonija Letinić
Povodom Međunarodnog dana borbe protiv rasne diskiminacije u klubu Booksa održava se čitanje poezije nakon čega će zainteresirani posjetitelji moći sudjelovati u satu arapskog jezika.

Mutne igre u gradskim prostorima

Piše: Matija Mrakovčić
Platforma 112 i Savez udruga Klubtura traže poništenje natječaja za dodjelu gradskih prostora na korištenje udrugama i raspisivanje novog po transparentnim kriterijima.

Besplatna lokalno organizirana razgledavanja

Piše: Martina Domladovac

Inicijativa Mapiranje Trešnjevke, kojom se želi istražiti lokalni identitet ovog kvarta, sudjeluje u međunarodnom projektu Jane's Walk.