Dobrodošao kompromis | kulturpunkt

Dobrodošao kompromis

Suočeno sa zahtjevima kampanje Za poštenu plaću, Ministarstvo kulture i medija vratilo je plaće među prihvatljive troškove u sklopu financiranja javnih potreba u kulturi.

Piše: Lujo Parežanin

Foto: Za poštenu plaću / Facebook

  • A
  • +
  • -

Nakon niza spornih, nelogičnih i kontradiktornih mjera koje su uglavnom nailazile na vrlo oštre kritike najrazličitijih dionika, iz Ministarstva kulture i medija stižu prvi ohrabrujući pomaci: u svježe objavljenom Pozivu za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2022. godinu konačno su uvaženi apeli za vraćanjem plaća radnica u kulturi među prihvatljive troškove. Uz programe izdavanja časopisa i elektroničkih publikacija te izdavanja knjiga, tom će se mogućnošću presudnom za poboljšanje radnih uvjeta u kulturi sada moći okoristiti i dobitnici potpora u sljedećim područjima: dramskoj i plesnoj umjetnosti te izvedbenim umjetnostima, glazbi i glazbeno-scenskoj umjetnosti, kulturno-umjetničkom amaterizmu (glazbenom i scenskom), vizualnim umjetnostima, inovativnim umjetničkim i kulturnim praksama te književnim manifestacijama i nastupima na sajmovima knjiga.

Važna je to odluka Ministarstva, ali i pobjeda kampanje Za poštenu plaću, koju je proteklih mjeseci provodio [BLOK] - Lokalna baza za osvježavanje kulture. Njezina kulminacije bilo je uručenje zahtjeva, koje je potpisalo preko 700 pojedinaca i više od 140 organizacija u kulturi, kojima se od ministrice Nine Obuljen Koržinek traži povećanje budžeta za programe javnih potreba u kulturi te mogućnost alociranja 25% proračuna odobrenih programa za plaće i hladni pogon neprofitnih organizacija. S tim na umu, vrijedi istaknuti da je Ministarstvo kulture i medija na potrebe sektora odgovorilo samo djelomično: dozvoljen je manji udio za plaće od zahtijevanog (20%), dok hladni pogon nažalost i dalje ostaje među neprihvatljivim troškovima. Kao što ističu iz kampanje Za poštenu plaću, još uvijek je pod upitnikom povećanje ukupnog proračuna za javne potrebe u kulturi, o kojem temeljno ovisi puni doseg svakog restrukturiranja potpora. Vrijedilo bi istaknuti i da su časopisi i elektroničke publikacije te izdavanje knjiga zapravo prošli lošije na ovom javnom pozivu, budući da im je proračunski udio za plaće smanjen s 30 % na 20 %, kako bi ih se izjednačilo s ostalim djelatnostima. No usprkos njegovom kompromisnom karakteru, nesumnjivo je da je Ministarstvo kulture i medija ovakvom odlukom napravilo dobrodošao iskorak u željenom smjeru kulturne politike. Za čitavi bi kulturni sektor bilo spasonosno kada bi ga se nastavilo dosljedno držati u nadolazećim mjerama i javnim pozivima.

Objavio/la lujo [at] kulturpunkt.hr 21.09.2021

VEZANE VIJESTI

Kronični manjak vizije

Piše: Ivana Pejić
Konačni prijedlog Zakona o elektroničkim medijima upućen u saborsku proceduru ne rješava aktualne nagomilane probleme domaćeg medijskog sustava, niti ga adekvatno priprema za buduće izazove.

Bez strategije preostaje improvizacija

Piše: Matija Mrakovčić
Namjera spajanja tri ključna zakona za funkcioniranje kulturnog sustava u jedan mega-zakon, mogla bi rezultirati još nesigurnijim uvjetima rada nezavisnog kulturnog sektora.

Prepuštanje utapanju

Piše: Lujo Parežanin
Usprkos nekim pozitivnim detaljima, nove mjere pomoći Ministarstva kulture i medija isključujuće su, kontradiktorne i upućuju na izostanak sistemskog shvaćanja potreba kulturnog sektora.