Dostupna kultura treba biti standard | kulturpunkt

Dostupna kultura treba biti standard

Zbog nedostatka sustavne prilagodbe, kulturni sadržaji su osobama s oštećenjem sluha ili vida dostupni uglavnom zahvaljujući pojedinačnim inicijativama.

Piše: Martina Domladovac

FOTO: xier orangexier / Flickr

Filmaktiv, udruga za edukaciju, produkciju i promociju audiovizualne umjetnosti, u suradnji s Udrugom gluhih i nagluhih Primorsko-goranske županije (UGIN), 23. siječnja u riječkoj Filodramatici organizirala je projekciju filma Naseljenici - naši novi susjedi s puškama, prilagođenog gluhim i nagluhim osobama. Debitantski dugometražni dokumentarac Barbare Babačić nastao je 2013. godine u produkciji Filmaktiva, a bavi se problematikom izraelskog naseljavanja unutar palestinskih granica Zapadne obale.

U sklopu projekta Film svima, film se prikazuje s hrvatskim titlovima koji također opisuju druge zvukove u sceni, kako bi osobe s oštećenjem sluha dobile sve informacije važne za radnju. Projektom se prvenstveno želi otvoriti granice kulture i kulturnih sadržaja svima koji ih nemaju mogućnost konzumirati, a parolom Film svima! Kultura svima! želi  se skrenuti pozornost na društvene skupine koje su željne ne samo konzumacije već i participacije u kreiranju kulture. "Motivacija za pokretanje projekta Film svima je potpuno osobna", kaže voditeljica projekta Maja Ogrizović. "Posljednjih nekoliko godina moja sestra, koja boluje od multiple skleroze, nije u mogućnosti konzumirati sav kulturni sadržaj koji je konzumirala ranije i koji je željela konzumirati. Jedan od zamjenskih sadržaja s kojim me upoznala jesu audio-knjige, koje je zbog poteškoća s vidom počela slušati, a koje su bile poticaj da krenem razmišljati kako, kao kulturologinja koja se bavi produkcijom u kulturi s fokusom na filmove, mogu omogućiti pristup onima koji nisu u mogućnosti konzumirati kulturu u mediju kojim se bavim. Osobe s oštećenjem sluha prva su društvena skupina s kojom smo kao Filmaktiv odlučili raditi".

Članovi UGIN-a od ponuđenih uradaka iz filmaktivove produkcije za prilagodbu su odabrali film koji prikazuje posljedice nezakonitih politika kolonizacije palestinskog teritorija. Izraelska naselja šire se iz dana u dan, naseljenici hodaju naokolo naoružani, sustavno zlostavljajući lokalno stanovništvo. Ovu stranu priče mediji prešućuju dok je javnosti poznata samo ideja palestinskog bombaša samoubojice.  "Vjerujemo kako je zanimanje pobudila sama tema koja je i dalje aktualna, zanimljiva pozicija pogleda na situaciju na Zapadnoj obali ali i vizualnost filma", ističe Ogrizović. 

Filmaktiv u tekućoj godini namjerava nastaviti s prijevodom i prilagodbom filmova, a krajem rujna spremaju festival Film svima kojim će se obilježiti međunarodni tjedan gluhih i nagluhih osoba. U planu je također formiranje Medijateke filmova, gdje će prikazani prilagođeni filmovi biti slobodni za "posudbu" i privatno korištenje. "Filmovi se prevode i prilagođavaju, organiziraju se projekcije, organizacije i pojedinci se iznimno trude, no ono što smatramo ključnim korakom jest da titlovi za gluhe i nagluhe ne budu tema i aktivnost pojedinaca već standard u svim kinima, na svim festivalima i, što je možda najvažnije – na svim televizijama, a pogotovo na javnoj televiziji", zaključuje Ogrizović.

Prema članku 6 Zakona o HRT-u, u ostvarivanju programa HRT je dužan praćenje informativnog, kulturnog, obrazovnog i zabav­nog programa prilagoditi potrebama osoba oštećena sluha i drugih osoba s posebnim potrebama. Zamisli, Udruga za promicanje kvalitetnog obrazovanja mladih s invaliditetom, tako je surađivala s HRT-om na prilagodbi audio-vizualnog sadržaja osobama s oštećenjem vida. Organizirana je emisija o naraciji nakon koje je pušten film Moram spavat' anđele kao prvi hrvatski film, u potpunosti prilagođen, od svog prvog dolaska u kino. Surađivali su i na prilagodbi serije Crno-bijeli svijet od samog njenog početka, no nakon što je naracija napravljena, nisu mogli pronaći način kako bi ju emitirali istovremeno, a da ne smeta videćim osobama, pa je umjesto toga emitirana na radiju. Čini se kako rad na prilagodbi sadržaja na ovoj javnoj instituciji općenito kaska. Zakon je donesen još 2012. godine, no unatoč ponovljenim upitima o njegovom provođenju, s HRT-a još uvijek nismo dobili odgovor. 

Antonio Pavlović iz udruge Zamisli kaže kako sustavnih prilagodbi od strane cjelokupne kulturne zajednice nema, a ovakve inicijative plod su rada u ovom slučaju Zamisli, ili drugih neprofitnih organizacija. Udruga Zamisli sustavno radi na prilagodbi audiovizualnog i umjetničkog sadržaja. Surađuju s Odsjekom dramaturgije Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu čiji studenti kroz kolegij izrađuju tekstove naracije s urednicima. Već osmu godinu prilagođavaju cijeli program Festivala o pravima djece, a prošle je godine Zagreb film festival po prvi puta prilagodio dva filma. Prilagodbe kazališnih predstava rade od 2009. godine, a kao rezultat partnerstva s Gavellom, od 2016. se jednom mjesečno u ovom kazalištu može poslušati jedna prilagođena predstava.  

Zbog nedostatka sustavne prilagodbe, kulturni sadržaji osobama s invaliditetom dostupni su uglavnom zahvaljujući ovakvim pojedinačnim inicijativama. Rezultat jedne takve inicijative je i osnivanje Centra za audio-deskriptivne djelatnosti i promicanje dostupnosti kulturnih sadržaja za osobe s invaliditetom. Centar je kao takav prva specijalizirana organizacija koja se bavi prvenstveno naracijama za slijepe, potom standardnim titlom za gluhe, onda i općenito omogućavanju dostupnosti svih kulturnih sadržaja osobama s invaliditetom, bilo to fizičke prirode (npr. osobe u kolicima i pristup kulturnim institucijama), bilo tehničke prirode (prilagodba za slijepe i gluhe). Udruga je osnovana krajem prosinca prošle godine, a njeni članovi su glumci, producenti, redatelji, predstavnici udruga osoba s invaliditetom i drugi stručnjaci. "Kako smo tek ovaj tjedan dobili rješenje, cijeli ovaj projekt se treba još zalaufati, ali prvi znakovi su pozitivni", poručuje Antonio Pavlović, također  izvršni direktor novoosnovanog Centra. 

 

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Zamagljene slike budućnosti koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Objavio/la martina [at] kulturpunkt.hr 26.01.2017

VEZANE VIJESTI

Za nas zajedno s nama

Razgovarala: Matija Mrakovčić
O radu udruge Zamisli, projektu i suradnjama na polju prilagodbe filmova i kazališnih predstava za slijepu i slabovidnu publiku razgovaramo sa Svjetlanom Marijon i Antonijom Pavlovićem.

Gledati ušima ili slušati očima

Piše: Vlatka Lacmanović
Unatoč tehnološkom napretku, digitalnoj televiziji, dostupnosti potrebnog znanja i iskustva, televizijski program u Hrvatskoj još uvijek nije prilagođen osobama s oštećenjem vida i sluha.

Prepuštanje unutrašnjim impulsima u odsustvu vida

Razgovarala: Martina Domladovac

U novigradskoj Galeriji Rigo održava se izložba blind fields, inspirirana svijetom slijepih. O radu na izložbi i projektu razgovarali smo s autorom Danijelom Šivinjskim.