Država ima dužnost prenijeti građanske vrijednosti | kulturpunkt

Vijesti Znanost i obrazovanje

<

Država ima dužnost prenijeti građanske vrijednosti

GOOD inicijativa očekuje od Ministarstva i Agencije da objave rezultate eksperimentalne provedbe GOO-a u međupredmetnoj provedbi i u zasebnom predmetu koji se provodio u tridesetak škola.

Piše: Matija Mrakovčić

Emina Bužinkić, Tin Puljić, Vlasta Ilišin, FOTO: GOOD

"Naš školski sustav stvara ljude koji ne znaju koja je vrijednost građanske aktivnosti, ne znaju koja je njihova uloga u stvaranju društva i ne osjećaju se pozvani sudjelovati u tome". Tim je riječima započeo svoje izlaganje učenik Tin Puljić na konferenciji za novinare u organizaciji GOOD inicijative. Puljić, član tima pobjednika svjetskog debatnog natjecanja, svoja je iskustva susreta s učenicima iz drugih obrazovnih sustava koji provode građanski odgoj i obrazovanje sažeo tako da je ustvrdio da GOO značajno povećava količinu poznavanja demokratskih načela i vrijednosti te informiranost, a da se učenici iz drugih zemalja razlikuju od hrvatskih srednjoškolaca po tome što češće imaju stav o važnim društvenim pitanjima. Kao primjer naveo je aktualnu situaciju iznimnog priljeva migranata kao moment u kojem je ključno pokazati solidarnost i ljudskost prema ljudima: "To su vrijednosti i ideali do kojih nećemo doći ako ljude poučavamo samo teorijskom znanju i tako da školstvo priprema ljude samo za tržište rada, već tako da od malih nogu ljude učimo zašto je ključno pokazati osnovne ljudske vrijednosti, poštovanje prema ljudima odakle god dolazili i neki osnovi respekt prema ljudskim pravima. Tome služi građanski odgoj i obrazovanje", zaključio je Tin.

Vlasta Ilišin iz Instituta za društvena istraživanja naglasila je zabrinjavajuće preliminarne rezultate istraživanja iz kojih proizlazi da se hrvatski srednjoškolci najviše informiraju iz krajnje nepouzdanih izvora, poput društvenih mreža: "Upravo produbljenje demokratskih deficita pokazuje da su zakazali svi agensi socijalizacije – i škola i obitelj i mediji i političke elite i organizacije". Vezano uz to, Puljić je zaključio da je škola najbolji agent za provođenje građanskog odgoja i obrazovanja: "Uloga škole kao odgojno-obrazovne ustanove nije samo pružiti znanje koje je učenicima bitno za osobni probitak već ih naučiti životu u zajednici. Ako država smatra da su neke vrijednosti bitne i na njima zasniva svoj politički sustav, onda država unutar svojeg obrazovanja kojim upravlja i koje financira ima dužnost te vrijednosti prenijeti. Ne može očekivati da se demokratska načela među ljudima pojavljuju niotkuda, demokratska se načela prenose".

Svoje viđenje potrebe za sustavnim i kvalitetnim uvođenjem GOO-a u škole Puljić je objasnio ovako: "Naše društvo u obrascima razmišljanja ne ide naprijed već natrag. Ključno je da se donese kurikularna reforma jer iz obrazovanja sve kreće, ako ne obrazujemo djecu nećemo obrazovati ni buduće roditelje ni buduće profesore, kadar koji će ponovno graditi ovo društvo i kretati u novi ciklus. Naše političke elite moraju stati i razmisliti i svoj politički kapital utrošiti u to da nešto zaista promjene ". Na ovaj je način GOOD inicijativa na prvi dan školske 2015/16. godine predstavila kampanju za razvoj građanske kompetencije i promicanje odgovornog sudjelovanja mladih kroz građanski odgoj i obrazovanje. Prema odluci Ministarstva obrazovanja, znanosti i sporta, od prošle školske godine Građanski odgoj i obrazovanje provodi se međupredmetno, bez uvođenja novih tema, a odlukom ministra Mornara u tridesetak je škola u osmim razredima eksperimentalno uveden predmet GOO-a. Upravo su s radom počele stručne radne skupine za kurikulume područja i međupredmetnih tema, među kojima je i građansko obrazovanje, te za kurikulume predmeta, među kojima je i Politika i gospodarstvo. S obzirom na postojeće potrebe koje govore o nedovoljno razvijenoj građanskoj kompetenciji mladih i nedovoljnom korištenju potencijala obrazovnog sustava da osigura mladima razvoj tih kompetencija, GOOD inicijativa poziva da se ovo područje unaprijedi unutar cjelovite kurikularne reforme. 

Na konferenciji za novinare u ime GOOD-a govorila je Emina Bužinkić. Istaknula je interes inicijative da se u kurikularnoj reformi stavi naglasak na demokratsko upravljanje školama, Agencijom za odgoj i obrazovanje i Ministarstvom obrazovanja, znanosti i sporta. Neodgovarajući model provedbe građanskog odgoja i obrazovanja stvorio je još dublju polarizaciju spram građanskog odgoja u društvu, te stoga GOOD inicijativa očekuje od Ministarstva i Agencije da objave rezultate eksperimentalne provedbe GOO-a u međupredmetnoj provedbi i u zasebnom predmetu koji se provodio u tridesetak škola.

Tijekom ove godine inicijativa će provoditi javnu kampanju za sustavno i kvalitetno uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja u škole pod nazivom Naučimo biti veliki. Cilj kampanje je informirati o GOO-u te potaknuti odgovorno uključivanje svih ključnih aktera (učitelja i nastavnika, učenika i roditelja) u javnu raspravu. Javna kampanja osmišljena je na temelju podataka dobivenih iz dvaju velikih istraživanja provedenih tijekom 2015. godine. Rezultate ispitivanja stavova građana o njihovim pravima i sudjelovanju u političkom odlučivanju potražite ovdje, a uskoro će biti objavljeni i rezultati drugoga koje se bavilo ispitivanjem maturanata srednjih škola o građanskim kompetencijama. Šest promotivnih video spotova koji obrađuju šest ključnih dimenzija građanskog odgoja i obrazovanja (društvena, ljudsko-pravna, politička, gospodarska, ekološka i interkulturalna) bit će emitirani na televizijskim postajama i objavljeni na društvenim mrežama. Osim onih namijenjenih široj javnosti, GOOD inicijativa planira tijekom ove i sljedeće godine provesti niz aktivnosti koje uključuju organiziranje okruglih stolova, konferencija te sastanaka s različitim dionicima kako bi ih informirali o važnosti kvalitetnog uvođenja građanskog odgoja u škole.

Kampanju i aktivnosti inicijative pratite na službenim stranicama gdje se možete uključiti i u diskusiju o potrebi sustavnog i kvalitetnog uvođenja građanskog odgoja i obrazovanja u škole.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Demokracija bez participacije koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 07.09.2015

VEZANE VIJESTI

Zdravo sjeme promjene

Piše: Ivana Đerđ - Dunđerović
U svojevrsnom vakuumu projekcije društvene budućnosti, sve snažnije odjekuju inicijative koje propagiraju drugačije poglede na načine i ishode odgoja i obrazovanja.

O građanskoj hrabrosti

Piše: Matija Mrakovčić

Dostupan je novi bilten Studija o mladima za mlade s tematom o građanskom odgoju i obrazovanju, a najavljene su i dvije tribine na istu temu.

(Ne)mogućnost društvene promjene

Razgovarala: Ana Sorić
O posljedicama Vladinog odbacivanja Građanskog odgoja i obrazovanja, otežanoj suradnji s nadležnim institucijama te budućnosti obrazovanja u Hrvatskoj razgovaramo s Eminom Bužinkić.