Dvadeset godina u povezivanju i dijeljenju | kulturpunkt

Dvadeset godina u povezivanju i dijeljenju

U povodu 20. obljetnice mreže Clubture objavljena je publikacija koja pruža uvid u središnje ideje i vrijednosti koje su oblikovale njezin dosadašnji rad.

Piše: Ivana Pejić

FOTO: Clubture network / Facebook

  • A
  • +
  • -

Savez udruga Klubtura, mreža koja u programskoj suradnji okuplja udruge i umjetničke organizacije s područja nezavisne kulture iz čitave Hrvatske, u 2022. godini obilježava dvadeset godina rada. Okrugle obljetničke brojke dobra su prigoda za pogled unatrag i valorizaciju dosad učinjenog, pa je tako i Clubture svoja prva dva desetljeća zaokružio prigodnom publikacijom. Mreža Clubture: 20 godina razmjene i suradnje bilježi ideje i vrijednosti oko kojih se gradila organizacija, ključne programe i njihove razvojne momente. U isto vrijeme, prateći djelovanje mreže, publikacija svjedoči o širem razvoju nezavisne kulture i njezinim iskoracima u druge sfere društvenog djelovanja.

Nakon uvodnika programske koordinatorice i suurednice Ane Abramović, publikaciju otvara pregledni tekst Luke Ostojića koji rad Clubturea smješta unutar njegove četiri ključne odrednice – nezavisne kulture, decentralizacije, angažiranosti i suradništva. Polazeći od koncepta nezavisnosti oko kojeg na teorijskoj razini i dalje postoji određena doza neuhvatljivosti, pa i kontradikcija, Ostojić prepoznaje da je na konkretnom planu pojam "afirmacijom u kulturnom polju uspio postati simbol koji povezuje preko 20 godina određene lokalne produkcije". Davor Mišković, koiji je obnašao funkciju predsjednika mreže od 2009. do 2016. godine, tu će konstataciju prisnažiti skrećući pozornost na činjenicu da je upravo Clubture svojom autorefleksijom i nastojanjem da odredi granice vlastitog djelovanja znatno utjecao na artikulaciju scene. "Clubture je doista postigao da je pojam nezavisne kulture postao neupitan, da svi u tom polju imaju svijest da pripadaju nezavisnoj kulturi, što je velika stvar", navodi.

Ključnim za rad mreže prepoznaje se njezin angažman u mijenjanju i izgradnji okvira u kojem djeluje – nepristajanju na zadato stanje u kojem bi nezavisna kultura, unatoč svojoj inovativnosti i propulzivnosti, bila osuđena na skrajnutu poziciju naspram insitucionalne kulturne proizvodnje. Djelujući u dvostrukoj ulozi, kao organizacija koja djeluje "unutar kulturnog sustava i prema kulturnom sustavu", kako je definira Abramović, Clubture je zaslužan za pozicioniranje nezavisne kulture kao aktera u kulturnom polju, ali i kao neizostavnog faktora u drugim područjima borbe. "Organizacije koje se zalažu za kulturu kao zajedničko dobro, koje se direktno bave kontekstom u kojem same djeluju, neizbježno će kad-tad izaći iz konvencionalnih granica kulture i ući u druge političke borbe koje se vrte oko tih vrijednosti", piše Ostojić podsjećajući na neke od ključnih borbi za javne resurse i društvenu demokratizaciju u posljednjem desetljeću, rasvjetljujući ulogu koju je Clubture imao u njima. 

Doprinos Clubturea u kreiranju dinamika kulturne scene slijedi iz središnjih vrijednosti i ideja oko kojih se mreža formira, a to su decentralizacija, suradnja i razmjena. Clubture omogućuje novim i mladim organizacijama iz čitave Hrvatske da se etabliraju, povežu i krenu u provedbu programa učeći od iskusnijih. Osim razmjene znanja i podrške koja služi kao odskočna daska mladim inicijativama, za razvoj mreže podjednako je značajna razmjena znanja o zagovaranju, zagovaračkim procesima i kulturnim politikama. Zahvaljujući njoj orgranizacije su imale priliku osvijestiti svoj položaj unutar hrvatskog kulturnog sustava, a onda se i same aktivno uključiti u proces promjene tog sustava i stvaranja boljih uvjeta rada na nezavisnoj kulturnoj sceni.

Način rada koji potiče horizontalno odlučivanje, solidarnost i kooperativnost reflektira se u svim programima mreže, među kojima je svakako najvidljiviji i najdugovječniji program CT-HR: Programska razmjena i suradnja. O njegovoj važnosti za umrežavanje i suradnju, inkubaciju novih projekata i osnaživanje mladih organizacija u publikaciji doznajemo iz intervjua koje je s različitim akterima, članovima i članicama mreže vodila Hana SirovicaKatarina Pavić, Clubtureova koordinatorica od 2008. do 2018. godine, i Marino Jurcan, predsjednik pulske udruge Metamedij koja u radu Clubturea sudjeluje od samih početaka, podsjetili su i na neke "umirovljene" projekte koji su bili ključni za razvoj kapaciteta organizacija u nezavisnoj kulturi. Među njima se izdvajaju programi edukacije i peer-to-peer učenja, kao i zagovarački programi koji su doprinijeli značajnim pomacima u kulturnom sektoru, posebno na lokalnim razinama.

Od Mirande Veljačić iz arhitektonskog kolektiva Platforma 9,81, Luize Bouharaoua iz udruge za promicanje književnosti i kulture Skribonauti te Deborah Hustić, predsjednice Radione – Udruge za razvoj 'uradi sam' kulture, dobivamo uvide u značaj Clubtureove podrške za inicijative koje izlaze iz okvira uskog shvaćanja kulture, koje nastaju na sjecištima sektora, pravaca i žanrova i koje kao takve kulturni sustav ne prepoznaje. Bez administrativne podrške i "prilike za pogrešku" kako je opisuje Hustić, takve bi inicijative teško imale priliku stasati i razviti se u programe i projekte koji s vremenom premašuju okvire Clubtureove programske suradnje.

Prateći kroz različite Clubtureove programske rukavce razvoj nezavisne scene, publikacija pruža uvid i u ograničenja s kojima se ona kontinuirano susreće, a zbog kojih mreža i dalje, umjesto prostora za razmjenu i osnaživanje, za mnoge organizacije predstavlja esencijalnu infrastrukturu. U kontekstu sustavnog smanjivanja potpore razvoju civilnog sektora u području nezavisne kulture, ponovno se ističe važnost zagovaračkih aktivnosti mreže koje Jurcan prepoznaje kao ključne. "Danas mi se čini da je Clubture jedina instanca na nacionalnoj razini s kojom udruge mogu razgovarati i komunicirati potrebu za promjenama. Možda je to danas i najvažnija uloga mreže", zaključuje.

Pavić i Hustić u svojim će se intervjuima dotaknuti i posvemašnje birokratizacije i administrativnog tereta koji udrugama i umjetničkim organizacijama ostavljaju sve manje vremena za osmišljavanje sadržaja i proizvodnju programa. "Nalazimo se u situaciji iscrpljenosti scene, u trenutku kada mi se čini potrebnim resetirati načine na koje ćemo raditi društveni shift, stvarati kreativni nered i poticati paradokse", ističe Hustić. U tom smislu nazire se i smjer nastavka rada mreže koja je u prvih dvadeset godina svoga rada snažno utjecala na stvaranje polje nezavisne kulture, ne samo u kontekstu aktivnosti i povezivanja organizacija, već i u određivanju samog okvira u kojem one djeluju, a kojem je ponovno nasušno potrebna promjena.

 

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Kultura na prekretnici koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Objavio/la ivana [at] kulturpunkt.hr 03.02.2022

VEZANE VIJESTI

Osnažiti prostore kulture i društvenosti

Piše: Hana Sirovica
Osnutak Mreže društveno-kulturnih centara predstavlja važan korak za afirmaciju i vidljivost hibridnih ustanova kojima zajednički upravljaju civilni i javni sektor.

Na sve tanjim marginama

Razgovarala: Matija Mrakovčić
Mjesec dana nakon što je Savez udruga Clubture uputio Ministarstvu prijedloge mjera vezanih uz saniranje posljedica epidemije na organizacije u kulturi, odgovora i dalje nema.

Programska i politička platforma nezavisne scene

Piše: Matija Mrakovčić
Savez udruga Klubtura osnovan je 2002. godine, a ove je godine proslavila desetu obljetnicu taktičkog, programskog i političkog djelovanja u području nezavisne kulture.