Ekonomski potencijal kulture | kulturpunkt

Vijesti Kulturne politike

<

Ekonomski potencijal kulture

Kulturne i kreativne industrije dio su javnog diskursa već nekoliko godina, no rijetko je istaknuto da pojam kulturnih i kreativnih industrija nije istoznačan.

Piše: Matija Mrakovčić

FOTO: via.se

Početkom prosinca 2014. godine hrvatskoj je javnosti predstavljen Hrvatski klaster konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija (HKKKKI), udruga nastala inicijativom Ministarstva gospodarstva s ciljem "jačanja konkurentnosti". Zanimljivo je da se na službenim stranicama Ministarstva gospodarstva pojam kulture i kreativnih industrija pojavljuje samo jednom, u općim informacijama o slobodnom tržištu usluga. Unutar klastera isprepliću se privatni sektor (d.o.o-i), javni sektor (županije, gradovi, institucije, razvojne agencije), profesionalne organizacije i udruge te znanstveno-istraživački sektor (akademije, instituti, fakulteti). 

Partner je Klastera Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) čija je direktorica granskih udruga Jasminka Martinović na predstavljanju projekta istaknula kako će HUP, "kao socijalni partner i legitimni predstavnik privatnog sektora u Hrvatskoj", lobirati prema svim relevantnim predstavnicima javne vlasti za promjene politika koje definiraju područje kreativnih i kulturnih industrija. Isti taj HUP član je Europskog saveza poslodavačkih udruga koji je krajem 2014. od Europske komisije zatražio zaustavljanje pet zakona "štetnih za konkurentnost europskih poduzeća". Radilo se o zakonima kojima se željela osigurati rodna jednakost u upravama poduzeća, zaštita majčinstva putem produženja rodiljnog dopusta, smanjenje onečišćenja zraka, porez na financijske transakcije te novi paket cirkularne ekonomije.

Kulturne i kreativne industrije dio su javnog diskursa već nekoliko godina, kao pojam ušle su u sve (postojeće) kulturne strategije gradova, osnivaju se klasteri i govori se o velikom udjelu tih industrija u BDP-u te ekonomskim mjerilima poput broja zaposlenih, prihoda, izvoza unutar gospodarstva pojedinih država i Europske unije u cjelini. Ipak, u svom tom pogonu na entuzijazam, rijetko se ističe da pojam kulturnih i kreativnih industrija nije istoznačan. Jednostavno rečeno, u temelju je kulturnih industrija autonoman kulturni proizvod, dok kreativne industrije ne mogu postojati bez industrijskih politika i politika zapošljavanja. A ministarstva kulture, financija, rada i uprave tek treba obavijestiti da Klaster postoji.

Stoga, možda nije naodmet vratiti se počecima, barem u formi čitanja. U Hrvatskoj sveučilišnoj nakladi izašla je knjiga Biserke Cvjetičanin Kultura u doba mreže, izbor članaka objavljivanih u dvanaestogodišnjem razdoblju u dvotjedniku Zarez. Knjiga analizira promjene koje Europska unija zagovara u svojim politikama, u pravcu jačanja mjesta kulture u europskom projektu, ali i problematizira stavove koji se prioritetno koncentriraju na ekonomski potencijal kulture i njenu "realnu ekonomsku korist". Postavlja pitanje kako kultura kao sektor može postati intersektorska, transverzalna strategijska poveznica i na duži rok pridonositi općerazvojnim ciljevima, boljoj interkulturnoj komunikaciji, općem dobru i socijalnoj koheziji te smanjivanju jaza između bogatih i siromašnih.

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 21.01.2015