Ekscesi otvaranja | kulturpunkt

Vijesti Vizualne umjetnosti

<

Ekscesi otvaranja

Rekonstrukcija, adaptacija i dogradnja Muzeja savremene umetnosti u Beogradu najavljena je prije trinaest godina, započela je prije više od osam godina, no Muzej još uvijek nije otvoren.

Piše: Matija Mrakovčić

FOTO: NKSS

Srpski ministar kulture i informiranja Ivan Tasovac najavio je svečano otvaranje Muzeja savremene umetnosti u Beogradu za 20. listopada 2015, na 50. godišnjicu muzejske zgrade koja je proglašena kulturnim dobrom. Ministar i nedavno smijenjeni direktor muzeja Jovan Despotović u veljači su na pročelja MSUB-a i Narodnog muzeja aktivirali satove koji odbrojavaju vrijeme do njihova otvaranja, no do kojeg nije nikada došlo. Nedavno je obustavljen i tenderski proces za izvođača radova i najavljen novi kako bi rekonstrukcija bila završena na proljeće 2016. godine.

Više od 500 građana, okupljenih na inicijativu Asocijacije Nezavisne kulturne scene Srbije (NKSS), na 50. rođendan MSUB-a i datum najavljenog otvaranja, iskazalo je nezadovoljstvo dugogodišnjim odlaganjem rekonstrukcije ove najznačajnije institucije suvremene vizualne umjetnosti i zatražilo odgovornost svih ministara i upravitelja koji su svojim činjenjem, ali i propustima prouzrokovali ovakvo stanje. Skupom su željeli ukazati da je odlaganje završetka rekonstrukcije MSUB-a mnogo širi problem koji se tiče svih građana.

"Ne želimo da dozvolimo da MSUB postane spomenik našoj nezainteresovanosti, kalkulisanju i strahu. Pitamo se kako je postalo normalno da muzeji ne rade, a da su ekscesi kada se otvaraju?", poručili su organizatori. Zatražena je i reforma upravljanja kulturom, departizacija, depolitizacija i demokratizacija svih institucija. Protest je održan u parku nedaleko MSUB-a kojeg su jake snage policije opkolile još tijekom popodneva, a povukle su se tek poslije obraćanja organizatora i sudionika koji su na muzejskom ulazu ostavili satove navijene da zvone u vrijeme najavljenog svečanog otvaranja. 

Predsjednik UO Asocijacije NKSS Radomir Lazović naveo je da je sada potpuno jasno da je državi kultura, pogotovo njen suvremeni dio, potpuno nepotrebna i da bi je se najradije riješila, prenosi Seecult.org. Lazović je rekao da su problemi u svim institucijama mnogobrojni i kompleksni - zatvaraju se domovi kulture, biblioteke i knjižare postaju kockarnice i dućani, muzeji su zatvoreni, televizija i ostali mediji tužna su priča sama za sebe: "Za nas se ne zna šta je gore – da li da država nastavi da se na ovaj način bavi institucijama ili da ih prepusti tržištu i sigurnoj degradaciji na nivo zabave ili komercijalnog iznajmljivanja prostora". Sat koji je donedavno odbrojavao dane do otvaranja "simbol je naše pomirljivosti, slabosti i nezainteresovanosti", istaknuo je Lazović. 

Prije malo više od mjesec dana ponovno je otvoren Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, nakon što je tri godine bio zatvoren zbog neriješenih pravnih i financijskih pitanja. Predstavnici bosanskohercegovačkih vlasti tada su potpisali memorandum koji bi trebao osigurati trogodišnje financiranje Muzeja. Otvaranju muzeja prethodila je građanska akcija solidarnosti pod nazivom Ja sam Muzej, kojom se bosanskohercegovačka i međunarodna javnost podsjetila na činjenicu da je najveća i najznačajnija muzejska institucija u Bosni i Hercegovini zatvorena već gotovo tri godine. Središnji fokus bio je usmjeren na akciju "Dežuram za Muzej" tijekom koje je okupljeno preko 3000 građanki i građana iz BiH, regije i svijeta. Dežurstva u Muzeju trajala su 30 dana i bila su otvorena za sve zainteresirane građane koji su se na ovaj simboličan način solidarizirali sa radnicima muzeja.

No, iako je muzej ponovno otvoren, on još uvijek ne radi u punom kapacitetu, zaposlenici još uvijek čekaju isplatu 42 plaće, a dug Zemaljskog muzeja iznosi gotovo milijun i pol eura.

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 23.10.2015

VEZANE VIJESTI

Otvaranje muzeja za sve

Pišu: Ileana Kurtović i Štefica Dumančić Poljski
Bojana Piškur je u Galeriji Nova održala predavanje o radikalnom obrazovanju, arhivima koji nedostaju, novim oblicima institucionalnosti, odnosima umjetničkih formi i politika otpora.

Kolekcija, publika, zgrada

Izložba Preokreti predstavlja drugi dio suradnje između muzeja Tate Modern iz Londona i Muzeja savremene umetnosti iz Beograda.

Bi, ne bi pa ipak bi

Piše: Antonija Letinić

Vidi li itko išta sporno u činjenici da će predsjednički kandidat Milan Bandić otvoriti Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu?