Elektronički Andrić i Rizvanović | kulturpunkt

Vijesti Arhitektura i urbanizam

<

Elektronički Andrić i Rizvanović

Od nedavno među Besplatnim elektroničkim knjigama možete naći dva nova naslova: Enciklopediju ništavila Stanka Andrića i Sat pjevanja Nenada Rizvanovića.

Andrićevo pisanje jezgrovito je i odmjereno, teži objektivnosti i suzdržanosti definitivna izraza. Doista, kao da je sublimirao veliko nadosobno iskustvo, te govori u ime legije prethodnika ili velikog broja multidisciplinarnih suputnika. A opet, iza znanja i ironije, parafraze i perifraze, krije se prava strast otkrivanja pukotina u sustavu mišljenja i rubnih, graničnih situacija etike i estetike. Elegantno i istančano, njegovo je pisanje duhovito no isključivo u smjeru uzvišene duhovnosti ili barem lucidne ekvilibristike s ishodišnim i temeljnim stvarima (ambijenta, življenja, književnosti).

Stanko Andrić rođen je 1967. u Strizivojni kod Đakova. Diplomirao je 1993. francuski i latinski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a magistrirao (1994) i doktorirao (1998) na Odsjeku za srednjovjekovne studije Srednjoeuropskog sveučilišta (Central European University) u Budimpešti. Od 1996. zaposlen je u Hrvatskom institutu za povijest i bavi se srednjovjekovnom poviješću sjeveroistočnih hrvatskih pokrajina. Objavljuje znanstvene knjige i književnu prozu. Za svoju je prozu 2001. godine dobio nagradu "Vladimir Nazor". Objavio je sljedeće prozne i esejističke knjige: Povijest Slavonije u sedam požara (Zagreb: Gordogan – SCpress, 1992); Enciklopedija ništavila (Zagreb: Ceres, 1995); Dnevnik iz JNA i druge glose i arabeske (Zagreb: Durieux, 2000); Slavonija. Sažeti vodič prirodnih i kulturnopovijesnih zanimljivosti (Zagreb: VBZ, 2004); Simurg (Zagreb: Durieux, 2005); Zavičajna čitanka. Slavonija u ogledalu svoje pisane baštine (Zagreb: Ljevak, 2011).

Rizvanovićev kratki roman klasično realističku priču o odrastanju isprepleće s reminiscencijama na intrigantnu karijeru Nina Koste, odsutno-prisutne paraočinske figure koja funkcionira kao svojevrsni identitetski katalizator za jednog klinca u potrazi za samim sobom. Ono gdje je Rizvanović kao pripovedač najjači obiteljski je mikrokosmos, likovi "običnih" slavonskih roditelja i djece, djedova i baka, svih tih anonimnih subjekata svakodnevice i rubnih objekata Velike Povijesti koja grmi daleko iznad njihovih glava, ali će poneki udar groma ipak i njih zakačiti, ovako ili onako.

Nenad Rizvanović rođen je 1968. u Osijeku. Diplomirao je kroatistiku 1994. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Prozu i kritiku objavljuje od 1985. Uređivao je više novina, časopisa i tribinu Književni petak. Radi kao urednik u Nakladi Ljevak. Jedan je od osnivača FAK-a. Objavio je knjigu priča Trg Lava Mirskog (Hena com, Zagreb, 2001.) i romane Dan i još jedan (Hena com, Zagreb, 2003.) i Sat pjevanja (Profil, Zagreb, 2009.). Zajedno s Krunom Lokotarom priredio zbornik FAKat (Celeber, Zagreb, 2001.).

Trenutno je na mrežnim stranicama projekta Besplatne elektroničke knjige dostupno 130 naslova, a prošla je godina, kako smo već pisali, bila rekordna za elektroničke knjige.
Izvor: DPKM

 

Objavio/la vatroslav [at] kulturpunkt.hr 30.01.2012