EPK 2020 je Rijeka! | kulturpunkt

Vijesti Kulturne politike

<

EPK 2020 je Rijeka!

Titulu Europske prijestolnice kulture 2020 osvojio je grad Rijeka programom Port of Diversity.

Piše: Antonija Letinić

FOTO: Rijeka 2020 / Facebook

U prvom krugu za Europsku prijestolnicu kulture 2020 natjecalo se čak devet gradova, a u drugi krug ušli su Dubrovnik, Osijek, Pula i Rijeka. Nakon intenzivnih priprema, različito organiziranih procesa i pristupa, u veljači su predani završni prijedlozi - 'bid bookovi' četvero finalista, a titulu prijestolnice kulture osvojio je grad Rijeka.

Projekt Europske prijestolnice kulture započet je 1983. na inicijativu Meline Mercouri, tadašnje grčke ministrice kulture s ciljem promicanja i snaženja pozicije kulture među državama članicama EU, ali i senzibilizacije za različitosti unutar ovog heterogenog prostor. Prvi grad koji je ponio tu titulu bila je Atena 1985, a po prvi puta jedan od hrvatskih gradova preobrazit će se u prijestolnicu 2020. godine.

Za titulu prijestolnice Dubrovnik je osmislio program pod naslovom Grad u nastajanju, a kako stoji na službenim stranicama Dubrovnik 2020 cilj projekta je "Dubrovnik osloboditi slike koju ima o samom sebi i svih kočnica koje je ta slika stvorila te iz podvojene uloge koju mu je namijenila povijest i njegov recentni razvoj, stvoriti novi urbanitet – živ, zaigran, kreativan i kulturno održiv". Kako bi ga oslobodili historijskog bremena i otvorili procijepe za suvremene, žive i nove koncepcije kulture i umjetnosti, na izradi projektnog prijedloga angažrialo se preko stotinu ljudi, a koncept Grad u nastajanju "predstavlja nedovršeni trajni i otvoreni proces koji potiče uključenje svih kulturnih i socijalnih kapaciteta Grada u reinterpretaciji njegove prošlosti, promjeni njegove sadašnjosti i sustvaranju njegove budućnosti" - stoji na stranicma Dubrovnika. Program je organiziran oko tri tematske osi - Predbudućnost, Zajednički smisao i Naše povijesti.

Osijek, jedini grad kontinentalne Hrvatske u drugom krugu, na prijavu je potakla svijest o potrebi za društvenom i strukturnom preobrazbom. Kako navodi u izjavi za t-portal voditelj projekta Vladimir Ham: "Kandidaturi smo pristupili kroz početnu inventuru vlastitih potencijala, ali i nedostataka, nakon čega je započela i izrada koncepta programa koji je naznačen u predselekcijskoj fazi i nijansiran u izradi završne prijavne knjige. Osim samog grada u kandidaturi je obuhvaćena i regija, kako uža tako i šira, uključujući prekogranična partnerstva s gradovima u susjednim zemljama." Koncept Osijeka 2020. temelji se na četiri programske osi: Hacking the Future, The Culture Park, Living Fields i Bridges over Waters koje objedinjuje motiv kisika - Oxygen (izveden iz Osijek 2020 – O2). 

Pula se za prijestolnicu natjecala temom demilitarizacije, a osnova cijelog koncepta je igra oko koje se grade tri programske linije - Board Game, Playing It Fair te Your Turn, a cilj programa je potaknuti građane Pule, Hrvatske i Europe "da se suoče s barijerama i posljedicama koje one ostavljaju na svakodnevni život, da kritički promatraju događaje oko sebe te da se aktivno uključe u stvaranje boljeg društva" kazala je voditeljica projekta Vlatka Kolarović u svojoj izjavi za T-portal. Na stranicama Pule 2020 stoji pak sukus onoga oko čega je građen program: "Turbulentna povijest koja je grad Pulu i čitavu Istru vodila iz jednog rata u drugi, od jednog do drugog režima, ostavila je mnoge teške tragove, ali i postupno proizvela zajedničku otpornost i osjećaj prihvaćanja drugog i drugačijeg. U današnjoj Europi koja sve više pati od vjerskih i drugih nesnošljivosti, Istra ima priliku i odgovornost postati katalizator društvene promjene na prostoru daleko izvan vlastitih granica. S druge strane, neizmjerni potencijali raspršeni unutar granica istarskog poluotoka, poticaj su na promišljanje bolje budućnosti za svakog pojedinog građanina. Ekologija, javni prostor te prije svega edukacija usmjerena aktiviranju postojeće i stvaranju nove publike, kulturu isprepliću s gospodarskim rastom te malim i srednjim poduzetništvom u sasvim novi, europski krajolik Pule i Istre 2020. godine."

I konačno, četvrti grad koji se natjecao je Rijeka s programom naslovljenim Port of Diversity. "Zajedno s pojmom Luka, teme Rada, Različitosti i Vode tvore narativ o posebnostima grada, njegovoj prošlosti, sadašnjosti i budućnosti te predstavljaju vrijednosti duboko utkane u povijesni identitet Rijeke, kako doslovno tako i metaforički. U njima se istovremeno zrcale i temelji Europske unije: multikulturalnost, raznolikost, poštivanje različitosti, otvorenost za dijalog i suradnju. Neovisno o političkoj volji i demokratskoj tradiciji, ove vrijednosti, dakako, nisu zajamčene jednom zauvijek. Naprotiv, upravo zbog stvarne i stalne opasnosti da budu ugrožene, pogotovo u okolnostima dugotrajne ekonomske krize, valja ih braniti promišljanjem, vrednovanjem i zastupanjem iz umjetničke i kulturne perspektive."- stoji na stranicama Rijeka 2020

Žiri na čelu s predsjednikom povjerenstva Stevom Greenom za prijestolnicu je odabrao Rijeku, a taj će grad u naredne četri godine uprijeti sve svoje snage u preobrazbu kako bi se pretvorio u dinamičnu i raznoliku kulturnu pozornicu. 

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Kultura participacije koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Objavio/la antonija [at] kulturpunkt.hr 24.03.2016

VEZANE VIJESTI

Europska dimenzija lokalne kulture

Pripremila: Matija Mrakovčić
Finalisti hrvatskog natjecanja za naslov Europska prijestolnica kulture 2020. godine predali su dopunjene prijavne knjige čime započinje sama završnica izbora hrvatske EPK.

EPK2020: Prilika ili neprilika za kulturu?

Piše: Filip Bojić
Jedan hrvatski grad ući će u poprilično skup projekt koji zahtijeva temeljitu pripremu razvojnog plana generiranog financijskim i intelektualnim resursima te podržanog stabilnom politikom.

Za nove početke

Piše: Tajana Josimović
Korištenje napuštenih prostora poput pulskog Muzila i riječke Hartere ili modeli stanogradnje u Beogradu i Rotterdamu na najbolji način uključuju građane u upravljanje javnim prostorima.