Error 404: Democracy not found | kulturpunkt

Vijesti Arhitektura i urbanizam

<

Error 404: Democracy not found

Povodom prosvjeda Stop ACTA! održanog u subotu, 11. veljače, u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Puli i Osijeku, građanska inicijativa istog imena javnosti se obratila priopćenjem.

Građanska inicijativa Stop ACTA organizirala je prosvjed u nekoliko hrvatskih gradova pridružujući se tako svjetskom valu prosvjeda protiv potpisivanja nepovoljnog trgovinskog sporazuma ACTA. Koje se sve prijetnje kriju iza ovog sporazuma pročitajte u tekstu Tomislava Medaka objavljenom na portalu ZaMirZINE, a u nastavku u cijelosti prenosimo izvješće inicijative povodom jučerašnjeg prosvjeda.

 

Izjava za javnost

Internet građanskih prava, a ne korporacija  

Danas su diljem Europe građani rekli NE međunarodnom trgovinskom sporazumu ACTA. Tom NE pridružujemo se i mi prosvjedima u Osijeku, Puli, Splitu, Rijeci, Zagrebu i za računalnim ekranima u čitavoj Hrvatskoj. Našim prosvjedom izražavamo protivljenje procesu kojim vlasti nekolicine zemalja potpisnica ugrožavaju otvoreni i neutralni Internet – onakav Internet kakav je doveo do globalne demokratizacije javnog govora, okupljanja i djelovanja. Taj proces pogodovat će cenzuri i narušavanju temeljnih građanskih prava. 

Ovim prosvjedom također želimo ukazati na nepravde i opasnosti koje taj sporazum donosi našim društvima i izvan neposredne sfere internetske komunikacije. Njih je prepoznala globalna javnost, a netom i vlade i parlamenti Češke, Njemačke, Poljske i Slovačke koji su odbili ili odgodili ratifikaciju sporazuma. Mi isto zahtijevamo od Hrvatskog sabora i Vlade.

Te nepravde i opasnosti su sljedeće: 

1. ACTA je odraz globalne nejednakosti i sredstvo ekonomskog podčinjavanja manje razvijenih zemalja.

2. ACTA stvara okvir za privatnu pravdu korporacija i zaobilazi osnovne pravne standarde: temeljno pravo da nitko nije kriv prije no što mu je krivnja dokazana, pravo na sudski postupak i kaznu razmjernu počinjenoj šteti.

3. ACTA ugrožava ustavne slobode građana na iskazivanja mišljenja, javnog govora i okupljanja građana.

4. Potrebna je reforma autorskog prava, a ne reforma tehnološkog i pravnog uređenja internetske komunikacije.

Imajući, dakle, u vidu štetne učinke ACTA-e, od Vlade i Hrvatskog sabora zahtijevamo:

  • da ne pristupaju sporazumu ACTA jer donosi opasnost po prava građana i prosperitet našeg društva, upravo kao što su to učinile Češka, Njemačka, Slovačka, Poljska;
  • da u međunarodnim odnosima zauzmu kritičan stav protiv neujednačenog razvoja nametanjem ovakvih trgovinskih sporazuma;
  • da krenu u reformu autorskog prava za digitalno doba.

ACTA ima neizvjestan učinak po zaštitu intelektualnog vlasništva, a donosi izvjestan rizik po temeljna prava građana. ZAUSTAVIMO ACTA-u! 

 

Obrazloženje

ad 1. ACTA je odraz globalne nejednakosti i sredstvo ekonomskog podčinjavanja manje razvijenih zemalja. 

ACTA je sporazum sastavljen u tajnosti, izvan okvira međunarodnih institucija, daleko od očiju javnosti. ACTA je nastala kao pokušaj najrazvijenijih zemalja da opstruiraju donošenje pravednijeg sporazuma u sklopu tijela Ujedinjenih naroda, a nakon što su manje razvijene zemlje pokušale ograničiti štetan utjecaj intelektualnog vlasništva na dostupnost životno važnih generičkih lijekova, tradicijskih znanja, naprednih tehnologija, najnovijih znanstvenih spoznaja i kulturnih dobara stanovništvima tih zemalja. Manje razvijene zemlje poput Indije, Kine, Brazila – a u pogledu intelektualnog vlasništva i Hrvatska spada među manje razvijene zemlje – odlučile su bojkotirati taj štetan sporazum. Podsjetimo naposljetku da je upravo zbog te maskarade, koja će ugroziti živote i prava građana, ostavku podnio Kader Arif, glavni raporter Europskog parlamenta u procesu dogovaranja sporazuma. 

ad 2. ACTA stvara okvir za privatnu pravdu korporacija i zaobilazi osnovne pravne standarde: temeljno pravo da nitko nije kriv prije no što mu je krivnja dokazana te pravo na sudski postupak i kaznu razmjernu počinjenoj šteti.

ACTA omogućuje korporacijama da nameću sankcije koje su prije iziskivale sudski postupak. Teret dokazivanja krivice prebacuje se s tužitelja na optuženoga. Krivično djelo proširuje se na tzv. čin pomaganja. Dopuštaju se nerazumne financijske kazne koje nisu u razmjeru s počinjenom štetom, a polaze od logike da je svaki ilegalni primjerak jedan prodani primjerak manje. Pod krivično djelo prema odredbama ACTA-e spadaju podjednako prekršaji građana i komercijalne aktivnosti krivotvoritelja.

ad 3. ACTA ugrožava ustavne slobode građana na iskazivanja mišljenja, javnog govora i okupljanja građana.

Proširenje kaznene odgovornosti na posrednike u internetskoj komunikaciji - kao što su pretraživači, telekom operateri, poslužitelji ili naprosto stranice koje linkaju na sporne sadržaje - vodit će k preventivnoj cenzuri sadržaja. Kako bi proveli mjere predviđene ACTA-om, zakonodavci i/ili posrednici u internetskoj komunikaciji mogu se odlučiti i za aktivni nadzor internetskog prometa, ugrožavajući privatnost korisnika, ili pak za isključenje optuženih iz internetske komunikacije - tzv. "three strikes" regulativa - čime ti korisnici bivaju diskriminirani i svedeni na građane lišene mogućnosti djelovanja, rada i pristupa javnim uslugama. 

ad 4. Potrebna je reforma autorskog prava, a ne reforma tehnološkog i pravnog uređenja internetske komunikacije.

Predsjednik Republike Ivo Josipović je u krivu kada raspravu o ACTA-i svodi na pitanje piratstva i autorskih prava. U ovom sporazumu radi se o potkopavanju globalne ekonomske pravde, standarda kaznenog prava i prava građana kojih bi Predsjednik trebao biti svjestan. Međutim, ako raspravljamo o autorskim pravima, treba reći da su digitalne mreže donijele izobilje kulture i znanja tamo gdje je u analognom svijetu vladala oskudnost. Izobilje se ne da vratiti u oskudnost bez pravnog, institucionalnog, tehnološkog ili ekonomskog nasilja. Stoga, zaštitu autorskih prava i prosperitet stvaralaštva treba tražiti unutar reforme autorskih prava, a ne zadiranjem u tehnološko i pravno ustrojstvo internetske komunikacije, riskiranjem temeljnih prava i sloboda građana. Prijedlozi kako stimulirati stvaralaštvo i istovremeno osigurati univerzalni pristup njihovim djelima u digitalnoj sferi postoje i ne treba zaobilaziti mogućnost dokidanja kriminalizacije većine građana zbog snage ekonomskih argumenata nekolicine velikih diskografa i Hollywooda.

Izvor: Stop ACTA! / Foto: Marina Kelava 

 

Objavio/la antonija [at] kulturpunkt.hr 12.02.2012