Esencijalna infrastruktura za slobodno znanje | kulturpunkt

Esencijalna infrastruktura za slobodno znanje

U 20 godina postojanja Wikipedija je od participativne enciklopedije postala globalni pokret za otvoreni pristup informacijama, a pozitivne pomake bilježi i njena hrvatska inačica.

Pripremila: Ivana Pejić
  • A
  • +
  • -

U svijetu World Wide Weba, u čijim se zapećcima krije nepregledan broj napuštenih stranica i projekata koje je pregazilo vrijeme, dvadeset godina opstanka pravi je podvig, a upravo toliko je 15. siječnja navršila Wikipedija koja od svog osnutka 2001. godine predstavlja jedno od glavnih izvorišta informacija za internetske korisnike diljem svijeta. Osim što je jedan od najdugovječnijih projekata, Wikipedija se godinama nalazi u vrhu najposjećenijih stranica, u društvu popularnih tražilica i društvenih mreža od kojih se upadljivo izdvaja nekomercijalnim karakterom i fokusom na publiciranje otvorenog znanja. Primjećuju to i mainstream mediji, pa tako The Economist u prigodnom članku piše da se slobodna enciklopedija trenutno nalazi na vrhuncu svoje popularnosti, a ni drugi komentatori koji se povodom obljetnice osvrću na ovaj fenomen nemaju bitno drugačije mišljenje. 

No Wikipedija nije iz prvog pokušaja niti sasvim jednostavno postala participativni fenomen otvorenosti i radikalna ideja globalnog skupljanja znanja, informacija i medija za kakvu danas slovi. Njeni su-osnivači, poduzetni Jimmy Wales i stručni Larry Sanger, prethodno su osnovali Nupediju koja je također bila na webu i oslanjala se na peer-review, ali je za razliku od Wikipedije još upošljavala isključivo eksperte za pisanje. Nailazeći na koncept Wikija, web sustava za kolaborativno, otvoreno i organsko mapiranje, koncepata koji je razvijao i promovirao američki programer Ward Cunningham, odlučili su se probati i ovaj radikalniji amaterski model. Nakon mjesec dana nastao je višejezični globalni projekt, a par godina kasnije postali su konkurent svim velikim komercijalnim projektima u tom polju.

Fenomen se proširio i zahvaljujući softwareu koji je tom prilikom razvijen (MediaWiki), te grananju projekata (trenutno postoji 13 sestrinskih Wikimedija projekata), ali i razvoju tehnoloških i ljudskih resursa oko Wikimedia Fundacije – zaklade koja daje podršku projektima i pravno zastupa projekte u partnerstvima s drugim organizacijama, institucijama i korporacijama. "Danas Wikimedija funkcionira kao kompleksan ekosustav odnosa između ogromnog broja anonimnih ad-hoc editora, zajednica aktivnih i angažiranih entuzijasta volontera, grupa u različitim projektima i stupnjevima formalizacije, relativno velikog broja malih i par velikih lokalnih NGO-a koji funkcioniraju kao podružnice Wikimedia Fundacije, te donatora i projektnih partnera poput Googlea, agencija UN-a, sveučilišta, kulturnih institucija i drugih", pojašnjava medijski umjetnik i aktivist Željko Blaće.

Analizom njenog razvoja bavi se i netom objavljena open content knjiga eseja Wikipedia @ 20: Stories of an Incomplete Revolution (MIT Press), koja se ne osvrće samo na prošlost već pozicionira i projicira neke od aspiracija za svoju budućnost u sljedećim godinama. U njoj se mapiraju odnosi inicijalnih anarhističkih vrijednosti samoorganiziaranja i horizontalnosti, ali i kritiziraju rodni disbalans i sadržaja i sudionika, kao i razne diskriminacije, uz notiranje povremenih emancipacija. Tako Benjamin Mako Hill, domaćoj publici poznat po gostovanjima u net.klubu MaMa, piše o Wikipediji iz perspektive digitalnog humanizma kao o najznačajnijem laboratorijskom prostoru za istraživanje socijalne i računalne znanosti, dok Denny Vrandečić, programer i filozof porijeklom s Brača, govori o potencijalima razvoja Apstraktne (jezično-nespecifične) Wikipedije – svojeg projekta kojim pokušava optimizirati prevodilački rad na malim i srednjim Wikipedijama.

"U vrijeme kada se svijet web tehnologija poprilično cinično odnosi spram prava pojedinaca i održivosti globalnog sustava, Wikipedija i njen ethos čine se kao pozitivan izuzetak, kao autentični i ranjiv brand, čije su se kritike tek nedavno smanjile. Wikipedija je od participativne enciklopedije postala globalni pokret za slobodna, besplatna i otvorena znanja, prakticirajući prividno nemoguće i radikalne ideje. Obzirom da je strategija razvoja za sljedećih deset godina stavila u fokus ispravljanje dosadašnjih nedostataka, počinje izgledati uvjerljivo da su Wikimediji na pravom putu da postanu esencijalna infrastruktura slobodnog i otvorenog znanja za budućnost", zaključuje Blaće.

Kao što su zamijetili i lokalni mediji, ovakva se politika napokon počinje manifestirati i na problematičnoj Wikipediji na hrvatskom jeziku. Wikimedia Fundacija otvorila je poziv za profesionalni angažman provjeritelja (de)informacija, nakon skoro desetljeća krize označene sukobima i represijama desničarskih administratora te stagnacije u kvaliteti i raznovrsnosti sadržaja i aktivnosti, posebno u usporedbi s regijom. Ipak, nedavnom globalnom zabranom najproblematičnijeg administratora Wikipedije na hrvatskom te revizijom prethodno manipuliranih procesa glasanja stvoreni su preduvjeti za popravljanje stanja u 2021. godini.

Zahvaljujući različitim neformalnim inicijativama započeto je prevođenje nikad prenesenih smjernica i dobrih praksi s glavne Wikipedije, te se dio starih i nešto novih korisnika počelo organizirati u suradničkim projektima. Oko Dana ljudskih prava pokrenuta je hrvatska instanca projekta #WikiForHumanRights, a na samu obljetnicu započeo je #GLAMwikiCROATIA – suradnički projekt institucija i organizacija iz kulturnog sektora (engl. akronim za galerije, knjižnice, arhive i muzeje), pokrenut kako bi se njihovo znanje i resursi uz pomoć iskusnih wiki urednika učinili dostupnima široj javnosti.

U vrijeme kad su društvene mreže prepune agresivnih reklama, toksične interakcije i fake news sadržaja, dobro je znati da je i za hrvatske entuzijaste Wikipedija ponovno postaje mjesto gdje mogu ostvariti suradnju na globalnim ili lokalnim projektima, te se uključiti u slavlje wiki zajednica u ovoj obljetničkoj godini.

 
Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Kultura solidarnosti koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
Objavio/la ivana [at] kulturpunkt.hr 15.01.2021

VEZANE VIJESTI

Varljivi zaštitnici demokracije

Piše: Lujo Parežanin
Twitterova odluka da blokira profil stranice Sci-Hub još jednom pokazuje da je moć korporacija ponajprije sistemska prepreka demokratizaciji i očuvanju javnih dobara.

Povezivanje iskustava i dijeljenje znanja

Razgovarala: Ivana Pejić
O projektu HRW koji se bavi pitanjima vidljivosti i raznovrsnosti sadržaja na Wikipediji razgovarali smo s njegovim inicijatorom Željkom Blaćeom i Tihanom Naglić iz udruge PaRiter.

Za jednake mogućnosti

Piše: Tomislav Žilić

Feministkinje i feministi diljem svijeta posvetili su jedan vikend uređivanju Wikipedije kako bi senzibilizirali autore, urednike i čitatelje na pitanje rodne jednakosti.