Eter u mraku | kulturpunkt

Eter u mraku

Brisanje Radija Študent iz budžeta Studentske organizacije u Ljubljani za 2021. godinu moglo bi značiti kraj za najstariji neovisni i studentski medij u Europi.

Piše: Ivana Pejić

FOTO: Radio Študent / Facebook

  • A
  • +
  • -

Nastavlja se pritisak na nezavisnu kulturu i medije i gušenje kritičkih glasova u Sloveniji. Ovog puta u pitanje je dovedeno djelovanje i opstanak Radija Študent, najdugovječnijeg studentskog radio u Europi, koji je odlukom Studentske organizacije Sveučilišta u Ljubljani (ŠOU) izostavljen iz godišnjeg proračuna za 2021. godinu.

Na sjednici održanoj 30. prosinca 2020. godine novoizabrano Vijeće Studentske organizacije raspravljalo je o nacrtu proračuna za 2021. godinu koji više ne uključuje sufinanciranje Radija Študent, a ista je verzija proračuna prošla prvo čitanje. Vijeće je nedavno promijenilo i Pravilnik koji se odnosi na financiranje ŠOU-a, koji u novoj verziji ne predviđa minimalni postotak financiranja aktivnosti institucija koje djeluju u sklopu Studentske organizacije temeljem koncesijskih naknada. ŠOU, kao i brojne druge kulturne institucija, u tekućoj godini trpi značajne rezove koji su posljedica pandemije i prateće ekonomske krize, no s Radija Študent dolaze kritike na račun nesrazmjerne distribucije proračuna teškog gotovo tri milijuna eura. 

Upozoravaju i kako im se financijska potpora smanjuje iz godine u godinu: od 230 000 eura dodijeljenih u 2012. godini, prošle godine budžet radija spao je na 120 000 eura potpore. Nacrtom proračuna koji je Studentska organizacija predložila na samom kraju 2020. godine Radio Študent ne gubi samo značajan dio sredstava za održavanje redovnih aktivnosti, već je njime ugrožena i cjelokupna financijska struktura koja u osnovi proizlazi iz sufinanciranja brojnih domaćih i europskih projekata. Još važnije, ova odluka znači i ŠOU-ovo odricanje statusa osnivača, čime RŠ gubi status studentskog programa od posebnog interesa. 

Tom prisilnom privatizacijom, kako je doživljava uredništvo, ugrožava se opstanak radijske institucije, jedne od najstarijih i najznačajnijih europskih radio stanica koja emitira studentske nekomercijalne programe. Nastao kao rezultat studentskih pokreta krajem 60-ih, Radio Študent do danas se uspio održati kao nezavisni prostor slobode, a uz stvaranje i emitiranje obrazovnog, umjetničkog, informativnog i glazbenog programa, iznimno je važna i njegova obrazovna uloga.

Aktualnu ekipu radija na kojem su prva iskustva stjecala brojna imena slovenskog javnog života čini oko 200 suradnika raspoređenih u pet redakcija (politička, glazbena, kulturna, sveučilišna i znanstvena) i dvije službe (spikeri i tehničari) koji zajedno produciraju do 17 sati dnevnog programa. Njegovu održivost jamči 50-ak novih studenata i studentica koji se svake godine pridružuju proširenoj redakciji, a relevantnost programa pokazuje i rekordan broj mladih ljudi koji su pristupili audiciji Radija Študent krajem prošle godine. Kvalitetu rada potvrđuje i recentna nagrada Slovenskog novinarskog udruženja koju je ponijela urednica Zarja Muršič za izvanredna novinarska postignuća u pokrivanju epidemije koronavirusa.

Upravo ovu krizu novoosnovano Vijeće želi iskoristiti kako bi riješilo kritičkih glasova, smatraju na Radiju Študent i pitaju se koliko se ŠOU i dalje pridržava svrhe i misije definirane relevantnim zakonodavstvom i aktima o osnivanju različitih oblika studentskih organizacija, te predstavljaju li i dalje interese studentske zajednice u cjelini. Njihovim odlukama upravni i urednički odbor, suradnici i šira zajednica okupljena oko RŠ-a namjeravaju se suprotstaviti svim raspoloživim sredstvima. Pozivaju na trenutnu obustavu svih pokušaja odricanja statusa osnivača te osiguravanje financijskih sredstava za 2021. i 2022. godinu što će omogućiti dvogodišnje prijelazno razdoblje u definiranju budućeg institucionalnog statusa radija. 

"Održavanje naše medijske i obrazovne misije u javnom interesu shvaćamo kao borbu za prava svih studenata i šire kritičke javnosti", poručuju s Radija Študent, a podršku u ispunjavanju te misije možete im iskazati potpisivanjem peticije

 

Objavio/la ivana [at] kulturpunkt.hr 13.01.2021

VEZANE VIJESTI

Kultura produbljivanja razlika

Piše: Hana Sirovica
Iskustva iz Slovenije, Srbije i Kosova na tribini o utjecaju trenutne krize na kulturu ukazala su na zabrinjavajuće sličnosti u tretmanu rada u umjetnosti i kulturi diljem regije.

Solidarnošću protiv represije

Piše: Ivana Pejić
Kooperativina tribina o radikalizaciji političkog prostora u zemljama regije ukazala je i na solidarne prakse otpora te ulogu koju u njima ima nezavisna kultura.

Recept za obračun s kritikom

Piše: Ivana Pejić
Vijest o deložaciji ljubljanskih nezavisnih kulturnih organizacija iz prostora u Metelkovoj posebno rezonira u trenutku kada se u Zagrebu ponovno pokreće priča oko prodaje bloka Badel.