Europska dimenzija lokalne kulture | kulturpunkt

Vijesti Kulturne politike

<

Europska dimenzija lokalne kulture

Finalisti hrvatskog natjecanja za naslov Europska prijestolnica kulture 2020. godine predali su dopunjene prijavne knjige čime započinje sama završnica izbora hrvatske EPK.

Pripremila: Matija Mrakovčić

Čekaonica za ljude, strojeve i grad, Nadija Mustapić i Toni Meštrović, Željeznički kolodvor Rijeka, FOTO: Ivan Vranjić

Nakon što je 17. travnja 2015. zatvoren natječaj za podnošenje prijava za inicijativu Europska prijestolnica kulture 2020. godine, čak je devet hrvatskih gradova u propisanom roku predalo kandidature na natječaj i tako ušlo u prvi krug natjecanja. Prijavili su se Dubrovnik, Đakovo, Osijek, Pula, Rijeka, Split, Varaždin, Zadar, Zagreb. Povjerenstvo od 12 stručnjaka - dvoje je imenovalo Ministarstvo kulture, a deset institucije i tijela Europske Unije - krajem svibnja 2015. boravilo je u Hrvatskoj te temeljem natječajne dokumentacije i predstavljanja gradova, odabralo gradove Dubrovnik, Osijek, Pulu i Rijeku. 

Za razliku od ostalih gradova, Pula, Rijeka, Osijek i Dubrovnik u izradu kulturne strategije upustili su se daleko prije objava kandidature, ne vezujući ih striktno uz EPK2020. Osijek se koncentrirao na regionalno i transregionalno povezivanje s gradovima iz Mađarske, Srbije i Bosne i Hercegovine. Pula tematizira demilitarizaciju u kontekstu kulture, takozvanu nepoznatu Pulu i Istru - podzemne tunele, tvrđave, napuštene vojne objekte, napuštena sela, zaboravljene lokalitete. Riječki koncept polazi od grada kao liberalne, tolerantne i otvorene zajednice te grada rock kulture koji je u prošlosti bio jedno od industrijskih središta i tranzitnih čvorišta cijele regije. Dubrovnik nije stavio naglasak na velike infrastrukturne projekte već na veliki broj manjih projekata.

Temeljem podrobnog izvješća povjerenstva gradovi su do 10. veljače 2016. godine dopunili i nadogradili svoje kandidature. Izaslanici povjerenstva će od 17. do 22. ožujka obilaziti gradove kandidate kako bi procijenili predanost gradova kandidaturi i posvećenost projektu. Gradovi će 23. i 24. ožujka u Zagrebu predstaviti svoje završne programe pred objedinjenim povjerenstvom, koje će svoju konačnu odluku donijeti 24. ožujka u popodnevnim satima.

U donošenju konačne odluke poštovat će se šest glavnih kriterija za odabir Europske prijestolnice kulture 2020.: doprinos dugoročnoj strategiji, europska dimenzija, kulturni i umjetnički sadržaj, sposobnost provođenja, doseg i upravljanje projektnim ciklusom. 

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 11.02.2016

VEZANE VIJESTI

Čvorišta regije

Piše: Matija Mrakovčić
Izbor gradova koji ulaze u drugi krug kandidature za naslov Europske prijestolnice kulture 2020. godine - nije iznenadio.

EPK2020: Prilika ili neprilika za kulturu?

Piše: Filip Bojić
Jedan hrvatski grad ući će u poprilično skup projekt koji zahtijeva temeljitu pripremu razvojnog plana generiranog financijskim i intelektualnim resursima te podržanog stabilnom politikom.

Nova slika grada

Piše: Matija Mrakovčić
Grad Zagreb objavio je Nacrt Strategije kulturnog i kreativnog razvitka 2015-2022. te ga stavio na javnu raspravu. Donosimo najvažnije prijedloge.